Cerca

Vatican News
Irak, kaldejska crkva Irak, kaldejska crkva 

Kaldejska Crkva ne odobrava osnivanje kršćanskih oružanih snaga

Kaldejski patrijarhat otkazuje svaku potporu onima koji tvrde da su osnovali takozvane kršćanske paravojne brigade.

Ivica Hadaš - Vatikan

Kaldejski je patrijarhat objavio službeno priopćenje u kojem se ističe da sama ideja o osnivanju kršćanskih oružanih snaga proturječi kršćanskoj duhovnosti koja je usmjerena na njegovanje osjećaja ljubavi, tolerancije, opraštanja i mira. Priopćenjem, poslanom agenciji Fides, kaldejski je patrijarhat podsjetio mlade kršćane koji žele doprinijeti sigurnosti i obrani države da se mogu uključiti u redove službene iračke vojske ili federalne policije.

Stanovnicima se neovisne pokrajine iračkog Kurdistana preporučuje mogućnost pridruživanja kurdskim snagama Peshmerga. Izražava se poštovanje prema osobnom izboru onoga tko se odluči pridružiti takozvanim 'Snagama narodnog pokreta', paravojnim, većinom šijitskim, snagama koje su se borile protiv džihadista ili vojsci političkih skupina, no otkazuje se svaka potpora onima koji tvrde da su osnovali takozvane kršćanske paravojne brigade.

Jasan je stav kaldejske Crkve potaknut dekretom predsjednika iračke Vlade, Adela Abdula Mahdija od 1. srpnja 2019., mjerom kojom je od paravojnih neovisnih snaga zatražio da zatvore svoje urede u urbanim centrima i da se jasno opredijele između mogućnosti da nastave djelovati u okviru oružanih mjesnih snaga sigurnosti ili  da se pretvore u političke snage, prihvaćajući u tom slučaju zatvaranje svojih ureda koji izravno upravljaju gospodarskim djelatnostima. Kaldejski je patrijarhat izrazio poštovanje i potporu premijerovom dekretu, opisujući ga kao važan korak koji ide u ispravnom smjeru, Državi jamči isključivu upotrebu oružja i jača nacionalne i mjesne ustanove.

Cilj je Vladine uredbe koja je izdana 1. srpnja, ograničiti sve veći utjecaj šijitskih oružanih snaga na velikim područjima zemlje, procvat njihove gospodarske djelatnosti i kontrolu koju provode na nadzornim točkama razasutim u nekim sjevernim iračkim pokrajinama. Šijitske oružane snage koje djeluju u Iraku povezane su s Iranom i sa šijitskom libanonskom strankom Hezbollah. Prema izvještajima međunarodnih sredstava društvenog priopćivanja i međunarodnih promatrača, irački je premijer pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država i mjesnih snaga, kao što je Saudijska Arabija, koji se boje povećanja iranskog utjecaja na Irak.

Već u ožujku 2018. godine, tadašnji premijer Haider al Abadi pokušavao je zaustaviti neovisnost 'Snaga narodne zaštite', nastojeći ih uključiti u sustav nacionalne obrane i sigurnosti. Taj pokušaj nije dao veliki rezultat i te su oružane snage nastavile djelovati kao neovisan entitet. Prema nekim procjenama pripadnika 'Snaga narodne zaštite' ima oko 140.000. Irački je premijer dao rok do 31. srpnja do kada se te oružane snage moraju uskladiti s uredbom koja je izdana početkom mjeseca.

Distanciranje kaldejske Crkve od samozvanih kršćanskih oružanih snaga odnosi se posebno na takozvane 'Babilonske brigade' koje vodi Ryan al Kildani, a radi se o paravojnim snagama koje su nastale u vrijeme kada su velika iračka područja osvojili džihadisti. 'Babilonske brigade' uvijek su tvrdile da su protiv džihadista i da su sastavljene od kršćana, iako je bila očita njihova povezanost sa šijitskim snagama.  

Posljednjih su godina 'Babilonske brigade' poprimile oblik političke stranke koja se na iračkim izborima u svibnju 2018. predstavila kao 'Babilonski pokret'. Osvojila je dva od pet zastupničkih mjesta rezerviranih za kršćanske manjine. Nakon izbora neki su ih pak kritizirali zbog beskrupuloznosti jer su kao politička snaga pobijedili zahvaljujući glasovima koje su dobili od šijitskih birača.  

Posljednjih je dana i Ryan al Kildani stavljen na popis četiriju iračkih dužnosnika koji su osobno pogođeni sankcijama koje je uveo ministar financija Sjedinjenih Američkih Država. Četiri su dužnosnika optužile vlasti Sjedinjenih Američkih Država za korupciju, krađu javnog novca, zloporabu položaja zbog osobnih interesa i kršenje ljudskih prava.

Konkretno, po onome što su izvijestile satelitske televizijske mreže, Sjedinjene Američke Države optužile su Ryana al Kildanija da je u dolini Ninive bio umiješan u zloupotrebu prisvajanja poljoprivrednog zemljišta, te da je vodio paravojne skupine koje su svojom prisutnošću ometale povratak u svoje domove desecima tisuća raseljenih osoba koje su 2014. godine pobjegle iz krajeva koji su pali pod vlast takozvane Islamske države – izvijestila je agencija Fides.  

25 srpnja 2019, 19:00