Cerca

Vatican News
Bezgranična je ljubav Isusova Bezgranična je ljubav Isusova  

Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Isusa se ne može spriječiti u njegovu naumu da spasi svijet svojom bezgraničnom ljubavlju koja se ne zaustavlja ni pred smrću, stoji u poruci riječkog nadbiskupa

Neno Kužina - Zagreb

Koliko se god Božji neprijatelji – a često smo i sami među njima – trudili da Bogočovjeku Isusu „svežu“ ruke i noge te ga gurnu na stranu, na sporedne putove ljudske povijesti, štoviše, da proglase njegovu smrt i tako ga potpuno isključe „iz igre“, on je uvijek korak ispred, spreman da iznenadi i prijatelje i neprijatelje, ističe u svojoj poruci riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić. U vječnom nadmetanju s njime, njegovi protivnici mogu dobiti poneku bitku, ali ne i konačnu pobjedu; mogu likovati zbog svoje pobjede, ali samo kratko, jer se „treći dan“ onaj koga su raspeli i, kako su mislili, zauvijek u grob sahranili, sigurno ponovno vraća na pozornicu ovog svijeta, jednima na radost, drugima na razočaranje. Na taj način Uskrs potvrđuje da se Isusa ne može spriječiti u njegovu naumu da spasi svijet svojom bezgraničnom ljubavlju koja se ne zaustavlja ni pred smrću, čitamo u poruci riječkog nadbiskupa.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je na Cvjetnicu, Nedjelju Muke Gospodnje, pobožnost križnog puta na Ksaveru. Osvrćući se na kušnju malodušja i beznađa pred kojom se vjernik nalazi kad ga pritisne teret križa, kardinal je istaknuo da se upravo u mračnim trenutcima Kalvarije činilo kao da nema izlaza i da će sve završiti Isusovom smrću. „Ali upravo ti su trenutci promijenili povijest svijeta i donijeli uskrsnu nadu u ljudski život, otvorili put prema novim nebesima i novoj zemlji. Govoreći o središnjem značenju križa u vjeri nadbiskup je naglasio da je križ, kao sredstvo mučenja na Veliki petak, postao znak Božje ljubavi prema svijetu, izvor života, opraštanja i milosrđa, sredstvo mira i pomirenja.

Na Cvjetnicu, nakon Službe riječi euharistijsko slavlje nastavljeno je u katedrali sv. Dujma. U homiliji je nadbiskup metropolit Marin Barišić rekao da je svaka muka duga, a Isusova je najduža jer je prihvatio muku svakoga čovjeka. Navodeći primjer Petra, koji može biti predstavnik svakoga od nas, istaknuo je kako se iz Lukinog Evanđelja vidi da pokušava biti Kristov, ali ne uspijeva. „Svi se svakodnevno nalazimo u situacijama kada nije lako biti čovjek i kada bježimo od sebe, kada pokušavamo pronaći različite izlaze. U takvim životnim okolnostima, potrebno je poslušati sluškinju, koja u svojoj iskrenosti razotkriva Petra. Sluškinja našega srca je naša savjest“, naglasio je splitsko-makarski nadbiskup. Osvrćući se na Isusov pogled upućen Petru, poželio je da ga svatko od nas uhvati u svom životu, jer je to pogled koji oprašta.

Govoreći o Isusovoj osudi, sisački biskup Vlado Košić je rekao kako s jedne strane stoji svemogući Bog, a s druge slabi čovjek. „I umjesto da Bog osudi čovjeka, čovjek osuđuje Boga. Ta se drama, braćo i sestre, i danas nastavlja. I umjesto da Bog ostavi takvog zlog i nezahvalnog čovjeka, on prihvaća nepravednu osudu i trpi muku i raspeće na križu, umire jer želi čovjeku reći: ja sam tu, s tobom jer te želim spasiti, promijeniti, usavršiti, usrećiti.

U grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima u službu je uveden imenovani apostolski administrator Križevačke eparhije Milan Stipić. Glavni služitelj arhijerejske liturgije sv. Ivana Zlatoustog u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom metropolitom kardinalom Josipom Bozanićem i drugim biskupima i svećenicima, bio je umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić. U svom je obraćanju mons. Stipić kazao kako je ljubav prema braći svećenicima i svakom vjerniku kao i prema svakom čovjeku, motiv kojim se u ovoj službi želi voditi. „Potrebno je otvoriti vrata naših hramova, ali i vrata naših srdaca da svaki čovjek koji traži Boga i njegovu istinu u ovome svijetu preko nas može do Njega i doći”. „Mi nismo muzej već živa Crkva ovoga vremena i ovoga prostora poslana od samoga Krista Gospoda da svakom čovjeku naviješta Božje čovjekoljublje i spasenje”, dodao je mons. Stipić, a prenijela IKA.

U župnoj crkvi u Jasenovcu na Žalosni petak 18. je put molitveno-pokorničkim slavljem obilježen Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji. Glavni predvoditelj presvete euharistije bio je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić. „U ovom kršćanskom spomenu žrtava nasilja usvajamo onaj stav koji su episkopi SPC-e u Hrvatskoj i predstavnici HBK posvjedočili na svom susretu u Požegi, 17. siječnja ove godine, kad su izjavili: «Duboko žalimo svaku nedužnu žrtvu bilo kojeg naroda, vjere ili političkog nazora iz naše nedavne prošlosti, te svjedočimo da sve zlo i nepravde nanesene prema njima ‘nadmoćno pobjeđujemo u Onome koji nas uzljubi”, rekao je biskup Antun Škvorčević. Pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk zahvalio je Bogu što može biti dionik ovog spomen slavlja i njegovim sudionicima uputiti svoju riječ. Ustvrdio je da je pred činjenicom zla potrebno izdići se iznad pojednostavljenog gledanja na svijet kao na crno-bijelu stvarnost i zaviriti u dušu zločinaca, jer su svi ljudi, uključujući i zločince, stvoreni na sliku Božju, njegova su ikona ili obraz, kako u duhu ćirilo-metodske baštine volimo reći. Naglasio je kako to nije laka zadaća, osobito pred silnim tisućama onih koji su postradali od bratske ruke. Spomenuo je kako je samo u Crnoj Gori od strane komunističkog režima od 1941. do 1945. godine stradalo 109 svećenika, među kojima je bio i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Lipovac. Nadbiskup Hranić je podsjetio da «dok oplakujemo sve pripadnike bilo kojeg naroda, vjere ili svjetonazora koji su postali žrtvom zla i zloće u našim ljudskim srcima, sjedinjujemo se sa Žalosnom Gospom Jasenovačkom i zahvaljujemo za sve one koji su u vjernosti Bogu, Crkvi i svome narodu radije podnijeli nasilje i zlo negoli vraćali jednakom mjerom te su se tako pribrojili mučenicima». Dodao je kako nam nerasvijetljena povijesna istina i opterećenost prošlošću, otežavaju zajedništvo i suradnju u novim povijesnim okolnostima, te danas postaju opasnost i za hrvatski i za srpski narod. Zatvorenost srca pred Isusom, kakvu smo susreli u današnjem evanđeoskom odlomku kod njegovih sunarodnjaka, i kakva se pojavljuje i danas u našim ljudskim srcima, pogubna je za nas same i za našu budućnost, riječi su nadbiskupa Hranića.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
15 travnja 2019, 19:09