Cerca

Vatican News
Hrvatski biskupi s Papinim državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom Hrvatski biskupi s Papinim državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Bleiburg je simbol početka, prva postaja križnoga puta i stradanja nakon izručenja vojske i civila Titovim partizanima.

Neno Kužina - Zagreb

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić dao je intervju za 'Die Tagespost'. Nakon tvrdnje da su u vrijeme Jugoslavije masakri Titovih partizana bili tabuizirani zbog čega se komemoracija morala održavati u Koruškoj, na novinarsko pitanje ne bi li danas bilo moguće komemoraciju održati u Hrvatskoj, nadbiskup je odgovorio: „Naravno da je moguće komemoraciju održati i u Hrvatskoj. Svake se godine održava više komemoracija u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini blizu mjesta gdje se nalaze masovne grobnice. Tako se npr. održavaju komemoracije u Mariboru za ubijene i zakopane u tenkovske jarke na Teznom, ili u Maclju kod Krapine za ubijene u tom kraju, među kojima je i veliki broj svećenika, redovnika i bogoslova. No, Bleiburg je simbol početka, prva postaja križnoga puta i stradanja nakon izručenja vojske i civila Titovim partizanima. I već preko sedamdeset godina ljudi se tamo okupljaju na komemoraciju svih stradalnika na brojnim križnim putovima tijekom 1945.”. Na pitanje kako će se reagirati na zabranu dijecezanskog upravitelja Guggenbergera i hoće li 18. svibnja biti svete mise, predsjednik HBK rekao je: „Mi poštujemo službu dijecezanskog upravitelja i njegove ovlasti. Ne razumijemo, međutim, njegovo obrazloženje. Stoga, ne slažemo se s njegovom odlukom i ne možemo prihvatiti navedene razloge. Smatramo, naime, kako je upravo takva odluka politički instrumentalizirana, jer zabranjuje nešto što je Crkvi vlastito. A to je molitva za pokojne, tim više što je tragično nastradalima spomen desetljećima bio zatiran. U tom vidu je odluka dijecezanskog upravitelja Guggenbergera obradovala one koji ne vole Crkvu i ne priznaju stradanje Hrvata u tom teškom vremenu završetka rata. Zato smo očitovali svoje neslaganje. A komemoracija u Bleiburgu, 18. svibnja 2019., zakazana je i bit će održana kao i dosad pod pokroviteljstvom Hrvatskoga Sabora, uz uobičajene molitve, s odrješenjem za pokojne i svetom misom, koju ove godine neće predvoditi hrvatski biskup, već svećenik, ukoliko se odluka Biskupije Gurk-Klagenfurt u međuvremenu ne promijeni”.

Na Plitvicama je u nedjelju, 31. ožujka, obilježena 28. obljetnica smrti prve žrtve u Domovinskom ratu, redarstvenika Josipa Jovića. „Pucnji u Josipa bili su pucnji u hrvatsku državu koju smo stoljećima željeli, no pucnjima se Uskrs ne može ubiti”, rekao je vojni biskup Jure Bogdan. „Za sve nas zbog smrti Josipa, Uskrs je postao Veliki petak, a on je ostao u svima nama, u hrvatskoj slobodi”, zaključio je biskup te predvodio molitvu za Josipa Jovića i sve poginule hrvatske branitelje.

Više od 300 hodočasnika sudjelovalo je na 15. riječkom planinarskom križnom putu koji su u subotu organizirali Akademsko katoličko društvo „Jeronim”, Ured za mlade Riječke nadbiskupije, Ured za pastoral Riječke nadbiskupije i Zdrug katoličkih skauta Riječke nadbiskupije. Križ je iz katedrale Sv. Vida prvi ponio riječki nadbiskup Ivan Devčić koji je služio presvetu euharistiju  u crkvi Blažene Djevice Marije Karmelske na Donjoj Drenovi. Ovogodišnji križni put bio je u znaku Godine duhovnih zvanja, a tekst je napisao duhovnik Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.” o. Vatroslav Halambek. Korizma nas poziva na propitivanje o svom odnosu prema Bogu, ali i prema bližnjima. Pozvani smo preispitati se i pokušati učiniti sve da popravimo te odnose, ali i da nađemo vremena za Boga u svakodnevnom životu i svojim obiteljima, kazao je nadbiskup Devčić. Posebnost ovogodišnjeg križnog puta očitovala se i u solidarnosti mjesne Crkve i njezinih vjernika za obitelj Rončević i liječenje djevojčice Mile za koju su se na misi prikupljali dobrovoljni prilozi. Starješina Zdruga katoličkih skauta vjeroučitelj Marin Miletić istaknuo je kako život nema cijenu i akcija koja je ujedinila Hrvatsku pokazatelj je koliko nam znači jedan ljudski život.

U subotu je presvetom euharistijom koju je u hvarskoj katedrali služio biskup Petar Palić završila dvodnevna pobožnost 5. planinarskog križnog puta Hvarske biskupije pod geslom „Mi smo upoznali ljubav i povjerovali joj“. Sudjelovalo je oko 1000 vjernika sva tri otoka  – Brača, Hvara i Visa. „Molitva je cjelina onoga što slušamo, što čujemo i našega života koji živimo s ljubavlju. Možemo se moliti u bilo koje doba dana. Možemo se moliti u crkvi, u vožnji, na radnom mjestu ili kad se obratimo Isusu na način na koji nam tog trenutka sugerira naše srce, ali molitva je također dobro ponašanje, izgrađivanje dobrih odnosa s drugima; molitva je živjeti prema Božjem srcu”, naglasio je u homiliji biskup Palić.

Zadarski nadbiskup je u predjelu Novo naselje u Župi sv. Šimuna na Bokanjcu posvetio novoizgrađenu crkvu sv. Pavla. Župu Bokanjac nastanjuje 3000 vjernika, od toga ih je u Novom naselju 1500. Dvadeset godina vjernici Novog naselja u sjeverozapadnom dijelu Zadra, predjela koji se sve više stambeno proširuje i nastanjuje mladim obiteljima, okupljali su se u montažnoj crkvi koja je bila dar Caritasa iz Venecije.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sudjelovao je u petak u Islamskom centru u Zagrebu na otvorenju dvodnevnoga Međunarodnog znanstvenog simpozija „Religija i nacija“. „Sama tema ima širok opseg te odmah otvara razna pitanja i glede shvaćanja pojma religije i pojma nacije u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj kulturi, bez da širimo obzorje na velike i drevne religije azijskog istoka, ili afričkih naroda i plemena. Kad je riječ o naciji i kršćanstvu potrebno je razlikovati povijesno kulturološki razvoj u pravoslavlju, katolištvu i reformacijskoj tradiciji. Nacije zapadnog kršćanstva jače su zahvaćene, pa i pročišćene prosvjetiteljstvom i sekularizacijom. Kad je pak riječ o odnosu religije i nacije u Hrvatskoj i zemljama iz našeg okruženja, posebno onih koje su se osamostalile nakon raspada jugoslavenske federacije, postavljaju se brojna pitanja. Važan faktor na tim prostorima odigrala je i politika, a još uvijek smo opterećeni raznim predrasudama iz doba ideologija: hegemonizma, nacizma, fašizma i komunizma. Stoga je zadana tema veoma izazovna i traži činjenično, strpljivo i istinoljubivo dugotrajno proučavanje, rekao je zagrebački nadbiskup.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
01 travnja 2019, 18:01