O 350. obljetnici Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu
Marito Mihovi Letica - Zagreb
Jubileji su u posve određenome pogledu potvrde smisla, a njihove svečane proslave iskazuju se kao svojevrsne izvedbe sjećanja. Na jubileje ili velike obljetnice trebali bismo gledati višeaspektno: pogledom koji se u isti mah osvrće na prošlost i smjera prema perspektivama budućnosti. Riječ ″jubilej″, svakako to vrijedi podsjetiti, dospijeva od hebrejskoga ″jōbēl″ u značenju ʹovnujski rogʹ, kojim u starome Izraelu oglašavahu jubilejske godine. Podrijetlo je riječi dakle biblijsko. Kršćani su je prihvatili od Židova, koji su ʺnaša starija braćaʺ, kako to izvrsno reče sveti papa Ivan Pavao II.
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu proslavio je 11. ožujka 2019. veliki jubilej: 350. obljetnicu postojanja i djelovanja. Tom je prigodom nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić među inim rekao:
ʺKatolički bogoslovni fakultet ima specifično poslanje u odnosu na život Crkve i u odnosu na hrvatsko društvo. On omogućuje i pospješuje dubinu i širinu crkvenosti, poznavanje i svjedočenje kršćanske vjere te uključenost u raznolikost pastoralnoga djelovanja. Fakultet pak u hrvatskom društvu nudi dragocjena gledišta, tumačenja i poveznice za proširivanje susreta vjere i kulture, u kojem se ostvaruje suodnos čovjeka i Boga po otajstvu spasenja u Kristu. Da bi Radosna vijest mogla biti priopćena, teologija pomaže da ona susretne ljudsku kulturu i postane njezinim sastavnim dijelom. To se događa raznim komunikacijskim putovima, među kojim su znanstveni pristupi i umjetnički izražaji.ʺ
Kardinal Bozanić, koji je ujedno veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, nadalje je istaknuo da teologija u današnjemu vremenu ima iznimno važnu zadaću uspostavljanja susreta i dijaloga, traženja istine i propitivanja stvarnosti. Kršćansku vjeru i kršćanske vrjednote valja promicati ne samo u bioetičkim pitanjima nego u svemu što se dohvaća čovjekova dostojanstva, brige za stvoreni svijet, razvoja tehnike, načina primjene zakonskih rješenja, odgoja i izobrazbe – jer zapravo ne postoji znanstveno područje, polje ili disciplina iz koje bi se teologija mogla izuzeti. Zadaća teologije jest da promišlja cjelokupnu stvarnost, da nudi cjelovit pogled na čovjeka i svijet ʺotvarajući i držeći otvorenima obzore smisla, a time i obzore nadeʺ, rekao je kardinal Bozanić u dvorani ʺVijenacʺ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, gdje su svečanoj proslavi obljetnice nazočili zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, riječki nadbiskup Ivan Devčić te veći broj biskupa iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, uz njih i predstavnik Srpske pravoslavne Crkve mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz efendija Hasanović te drugi predstavnici crkava i religijskih zajednica. Bili su nazočni i visoki politički dužnosnici: predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner.
Nadbiskup Želimir Puljić rekao je: ʺPoželio bih u ovoj svečanoj prigodi Dana fakulteta neka se duh suradnje osobito njeguje i napreduje, upravo onako kako stoji u Statutu ove časne ustanove – da će odgajati i obrazovati osobe koje svojim duhovnim, intelektualnim i moralnim vrlinama i kompetencijama mogu pridonijeti rastu Božjega kraljevstva na zemlji i vršenju poslanja mjesne i univerzalne Crkve i zajedničkomu dobru cijeloga hrvatskoga društva i zajednice europskih naroda i država.ʺ
U povodu velike obljetnice Katoličkoga bogoslovnog fakulteta njegov se dekan prof. dr. Mario Cifrak obratio diplomantima i studentima ističući važnost zahvalnosti za prošlost i sadašnjost te je govorio o bogatstvu teološke misli, raznolikosti karizmatskih izraza, raznim oblicima karitativne službe prema siromasima, dubokim kontemplativnim iskustvima, izgradnji humanističke kulture koja je doprinijela definiranju dostojanstva osobe i izgrađivanju općega dobra. ʺDragi studenti, osobito diplomanti, ne dajte da vas sadašnje teškoće uzdrmaju; promatrajte ih, naprotiv, kao izazov koji treba svladati i priliku za radosniji i življi navještaj Krista i njegova evanđelja životaʺ, poručio je dekan KBF-a Mario Cifrak.
Sa svečane proslave poslano je pismo papi Franji. U pismu je uz ostalo istaknuto da s ponosom – u kojem trajno stoji evanđeoska poniznost – Katolički bogoslovni fakultet gleda na sve čime je doprinio naviještanju vjere, odgoju za vrjednote evanđelja, unaprjeđivanju znanosti i obrazovanja, širenju umjetnosti i izgradnji kulture, razvoju sveučilišta i poticanju suradnje u akademskoj zajednici. ʺNaša nam povijest kazuje koliko posvećenost studiju istine – koji je Krist – dotiče sva područja života i koliko je mudrost evanđelja kadra preobražavati svijet, promičući cjelovit i solidaran humanizam u brizi za svakoga čovjeka i sve stvoreno. Svjesni smo da nam teološki studiji rasvjetljuju nove putove poslanja Crkve te nova mjesta njezine prisutnosti i područja njezina djelovanjaʺ, stoji u pismu upućenom papi Franji, koje potpisao je veliki kancelar Josip Bozanić.
Recimo i to da je povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu neodvojiva od Isusovačkoga reda. Naime, isusovačkoj akademiji u Zagrebu (latinskoga naziva ʺNeoacademia Zagrabiensisʺ), koja je počela djelovati 1632. godine, priznat je 23. rujna 1669. status sveučilišne ustanove te su joj dodijeljene odgovarajuće povlastice, što imamo zahvaliti odluci rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. Rečeni se nadnevak obilježava kao rođendan Zagrebačkoga sveučilišta.
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu najstarija je hrvatska visokoškolska ustanova koja djeluje u kontinuitetu, a on traje 350 godina. Našemu dugovječnom ali životnom i poletnom slavljeniku poželimo da još mnogo godina i stoljeća promiče vječne i nenadvladive evanđeoske istine te vrijednosti vertikalno i horizontalno, prema Bogu i ljudima, usmjerenoga kršćanskog humanizma, bivajući kao i dosad na ponos Katoličkoj Crkvi u Hrvatâ i našoj sveučilišnoj i općekulturnoj zajednici.
