Cerca

Vatican News
Plenarno zasjedanje Vijeća biskupskih konferencija Europske unije Plenarno zasjedanje Vijeća biskupskih konferencija Europske unije 

Vijeće biskupskih konferencija Europske unije: Nova Europa je moguća samo uz sudjelovanje građana

Bez omalovažavanja ili vrijeđanja bilo koga, može se reći da bez kršćanstva nema Europe

Michele Raviart, Ivica Hadaš - Vatikan

Promicanje dijaloga kao glavnog sredstva za suočavanje s izazovima, nesigurnostima i preobrazbama Europske unije, te ponovno otkrivanje zajedničkog europskog identiteta kako bi se bolje zaštitilo osobe, obitelj i kulturu. To je cilj koji su si zadali biskupi Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), okupivši se u Bruxellesu na plenarnoj skupštini od 13. do 15.ožujka.

To je posebno važan susret ove godine, samo nekoliko mjeseci prije izbora za Europski parlament i promjene čelnika Europske komisije. U priopćenju prošloga mjeseca biskupi su već izrazili svoj poziv, ističući da treba izići na birališta. Važno je glasati jer Europa sama po sebi živi od demokratskog sudjelovanja, a izbori su glavni trenutak u kojem se građani mogu izraziti i dati svoj doprinos – rekao je za našu radijsku postaju monsinjor Mariano Crociata, biskup Latine i prvi potpredsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije.

To je neophodna gesta jer Europska unija prolazi kroz teško razdoblje, kako s institucionalnog stajališta zbog Brexita, tako i zbog kulturnog i političkog vala zbunjenosti koji pokazuje kako je izgubljeno i kako se i dalje gubi iz vida što je Europa i koliko je ona potrebna svakoj zemlji. Naime, samo uz sudjelovanje građana, moguće je ostvariti „novo iznošenje razloga nade“ koje je potrebno za obnovu shvaćanja Europske unije. Sada Europska unija izgleda kao daleka i birokratska stvarnost koja ide svojim putom u odnosu na život naroda, probleme ljudi i zajednica – napomenuo je potpredsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije.

To je stanje koje ima stvarne razloge i uzroke, no ne odražava sve što Europska unija čini – rekao je biskup Crociata i nastavio – Novo iznošenje razloga nade znači postati sposobni učiniti Europsku uniju stvarnim vodičem u hodu naroda i nacija prema budućnosti koja će moći prevladati postojeće probleme i poteškoće, te središnje upravljačko tijelo usmjeravanja i zastupanja učiniti bližim, izražajnijim i djelotvornijim u tumačenju problema i potreba naroda, u poticanju razvoja, gledajući na budućnost počevši od najkrhkijih i najslabijih ne samo s gospodarskog stajališta već i kulturnog i društvenog.

Uloga je Crkve, koja je određena člankom 17. Lisabonskog ugovora koji poziva europske institucije na održavanje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s Crkvama i vjerskim organizacijama, da doprinosi tom razvoju kao znak tisućljetne povijesne prisutnosti. Moglo bi se reći, bez omalovažavanja ili vrijeđanja bilo koga, da bez kršćanstva nema Europe – primijetio je monsinjor Crociata i naglasio – Crkva osjeća tu odgovornost koja nije samo strogo vjerske, nego kulturne i društvene naravi, kao i moralne u odnosu prema zajednici naroda kojoj treba budućnost, povezanost, jedinstvo te pogled usmjeren prema naprijed, i to u ulozi koju su svjesno priznale i europske institucije.

Naš oslonac je socijalni nauk Crkve – nastavio je biskup govoreći o pitanjima o kojima se raspravlja na skupštini – a njegov je temelj ljudska osoba koja nije odvojena od zajednice. Jasno je da Europa treba rasti posebno u ovo vrijeme velikog društvenog i kulturnog miješanja zahvaljujući pojavi imigracije. Među ostalim su pitanjima o kojima se raspravlja i ona povezana s gospodarskom krizom; dakle, društvena potreba pravednosti, borba protiv nezaposlenosti, oporavak rada, problem digitalizacije, umjetne inteligencije sa svim onim što ona podrazumijeva na području zapošljavanja i društvenog života.

Središnje pitanje je i uloga obitelji koja je povezana s gospodarskom krizom, društvenim odnosima i pitanjima rada – rekao je potpredsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije i istaknuo – Potrebno je zadržati te temeljne vrijednosti, bitne za sam napredak Europe kao što je isto tako važno imati na umu neodjeljive obaveze solidarnosti i supsidijarnosti, to jest, sposobnosti organiziranja tako da jedni pomažu drugima, a da pri tom ne oduzimaju bilo kakvu odgovornost i mogućnost da svatko dade svoj doprinos prema vlastitim mogućnostima.

14 ožujka 2019, 18:16