Zagrljaj etiopskog premijera i eritrejskog predsjednika

Giada Aquilino, Ivica Hadaš - Vatikan

U Asmari se 8. srpnja, nakon više od 20 godina sukoba, dogodio „bratski zagrljaj“ novog etiopskog premijera reformista Abiyja Ahmeda i eritrejskog predsjednika Isaije Afewerkija. Tako su taj susret opisali eritrejski izvori, pozivajući se i na pozitivno prihvaćanje koje je iskazalo mjesno stanovništvo. Službeni se posjet etiopskog premijera dogodio samo nekoliko dana nakon povijesnog sporazuma koji je otvorio izglede za mir nakon izopačenog rata koji je počeo 1998. godine na granici između Etiopije i Eritreje, jednog od najdužih sukoba na afričkom kontinentu.

Etiopski je zrakoplov 8. srpnja sletio u zračnu luku u Asmari dovevši u Eritreju etiopskog premijera Abiyja Ahmeda. Kao vjerski poglavar i predstavnik Katoličke Crkve bio sam među onima koji su ga dočekali u zračnoj luci – rekao je za Vatican News nadbiskup Asmare, monsinjor Menghesteab Tesfamariam i istaknuo – Taj je zagrljaj bio vrlo dirljiv i to je bilo vrlo lijepo. Tisuće ljudi na ulicama Asmare, pa i izvan grada, slavile su zbog tog događaja. Doista, to je bilo gotovo kao čudo.  

U prosincu 2000. godine, nakon nasilja koje je prouzročilo između 70.000 i 100.000 žrtava, eritrejski predsjednik Afewerki i tadašnji etiopski premijer, Meles Zenawi, potpisali su u Alžiru mirovni sporazum. Međutim, Etiopija je zadržala vojsku koja je još i danas prisutna na području Badmea, a koje je 2002. godine međunarodna komisija Ujedinjenih naroda dodijelila Eritreji. Od tada sukobi nikada nisu prestali.

Prije samo mjesec dana, točnije 6. lipnja, etiopske su vlasti na opće iznenađenje izjavile da žele mir u zamjenu za bezuvjetno prihvaćanje vlasti u Asmari mirovnog sporazuma koji je potpisan 2000. godine, a koji nije zapravo nikada stupio na snagu. Nekoliko je dana prije toga premijer Ahmed odlučio ukinuti izvanredno stanje koje je u Etiopiji bilo proglašeno u veljači nakon vrlo jakih napetosti u narodu.

Želju da se u normalno stanje vrate odnosi između dvije susjedne zemlje na Afričkom rogu, izrazio je premijer Ahmed već prilikom preuzimanja vlasti prošlog travnja kako bi okončao sukob koji afrički analitičari smatraju posljednjim nasljeđem kolonijalnog doba.

Prvi korak bit će ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa. Dogovoreno je da Etiopija može koristi eritrejske luke na Crvenom moru jer ta zemlja nema izlaza na more; zatim se očekuje najkonkretniji korak povlačenja etiopske vojske s pograničnog područja čija je prisutnost bila razlog spora i oružanog sukoba od 1998. do 2000. godine, objasnio je otac Efrem Tresoldi, ravnatelj Nigrizije, katoličkog časopisa misionara kombonijanaca.  

Nadamo se da to za Eritreju znači praktički doživotno ukidanje obaveznog vojnog roka i novačenja, jer je godinama predsjednik Isaias Afewerki tvrdio da je Etiopija, ne prihvaćajući mirovni sporazum koji je potpisan 2000. godine u Alžiru i ne priznajući ono što je odlučeno, bila zemlja u ratu, pa se stoga Eritreja bojala da bi u svakom trenutku mogla biti napadnuta. Prema mišljenju Predsjednika, to je opravdavalo vojnu službu bez vremenskog ograničenja. A to je bio jedan od glavnih razloga za iseljavanje mnogih mladih Eritrejaca koji su se osjećali lišeni nade za budućnost, jer su u svakom trenutku mogli biti pozvani u vojsku i zato onemogućeni da grade svoj život – dodao je kombonijanski misionar.

Početkom srpnja tijekom podnevne molitve Angelusa, papa Franjo je podsjetio na „dobru vijest” o razgovorima koji su započeli između dviju zemalja „koje ponovo zajedno razgovaraju o miru”, te je izrazio želju da to bude „svjetlo nade” za obje zemlje i za cijelu Afriku. Te su riječi bile jako dobro primljene. Očekivao sam taj govor Svetog Oca, jer molitva je za nas vrlo važna stvar. Kao eritrejski katolički biskupi pripremili smo mjesec molitve do sredine kolovoza, da dobri znakovi mira koji se vide, kako je rekao Sveti Otac, budu zaista konkretni i plodni, ne samo između dvije zemlje, nego i za cijeli Afrički rog, te za cijeli kontinent. Želimo da se nastavi na taj način – zaključio je nadbiskup Asmare, monsinjor Menghesteab Tesfamariam.