Mijanmar: Hod za mir za katolike naroda Kachin

Ivica Hadaš - Vatikan

Tisuće katolika izišlo je 28. svibnja na ulice Myitkyine, glavnoga grada države Kachin u hodu za mir u Mijanmaru. Biskupija je toga grada 24. svibnja objavila pismo u kojem je pozvala sve građane na molitveni hod. U njemu je također istaknuto da se ne radi o političkim protestima. Dana 28. svibnja biskup toga grada, Francis Daw Tang, vodio je procesiju i molio s prosvjednicima među kojima su bili i mnogi protestanti i nekršćani. To je bila prva gesta za mir koju su kachinski katolici napravili javno na ulici. Na takav hod ulicama Myitkyine potaknula ih je zabrinjavajuća situacija.

Od travnja prošle godine sjeverno i istočno od grada Myitkyine ponovo su počeli oružani sukobi mijanmarske vojske i kachinskih pobunjenika koji se bore za neovisnost. Naime, to je vojska manjinskog naroda Kachin koja ima veliku kršćansku sastavnicu, 40% katolika i 60% baptista. Obično je stanovnicima zaraćenog područja dopušteno otići i spasiti se. Međutim, taj put Vladina vojska nije dopustila da se raseljeni civili spase. Oružane snage mijanmarske vojske drže blizu svojih baza izbjeglice kao taoce i kao živi štit, kako ih ne bi napala pobunjenička vojska naroda Kachin.

Više predstavnika društva i organizacija pokušalo je na različite načine spasiti te ljude, ali je glavni zapovjednik jedinica na sjeveru spriječio čak i posredovanje Premijera države Kachin. Jedino je uspješno posredovao mijanmarski ministar za socijalnu skrb. Od 1.500 raseljenih osoba koje su zarobljene u oružanim sukobima, oko 150 ih je dobilo dopuštenje otići u izbjegličke kampove. Već gotovo dva mjeseca mijanmarska vojska drži kao taoce više od 1.300 izbjeglica, i to pod tropskom kišom i ledenom planinskom klimom. U izvještaju Ujedinjenih naroda za humanitarna pitanja, objavljeno je da se tijekom posljednje faze sukoba u Kachinu, između travnja i svibnja, broj raseljenih osoba na tom području povećao za 5 tisuća osoba.

U posljednjih se nekoliko tjedana u cijeloj zemlji poduzimale različite manifestacije za oslobađanje raseljenih osoba. U državi Kachin je osnovan 'Pokret mladih kachinjana'. U gradu Myitkyini brojni mladi kršćani danonoćno prosvjeduju za puštanje raseljenih osoba zarobljenih u sukobima, a 9. svibnja vlasti su odvele mlade vođe pokreta i osudile ih na plaćanje novčane kazne od 30 tisuća kyatsa (oko 30 dolara). Dana 16. svibnja, primjerice, aktivisti za građanska prava sastali su se mirno u Yangonu, ali Vladine su snage sigurnosti radi jedne nasilne skupine uhitile njih oko 20, i sada se protiv njih vode sudski procesi.

Predstavnici Europske unije, Ujedinjenih naroda i međunarodne zajednice izrazili su svoju zabrinutost zbog uhićenja mirnih prosvjednika. Okupljanja su organizirana i u drugim državama i etničkim krajevima, kao što je država Kayah i područje Bago. U drugoj polovici travnja, zapovjedništvo vojske na sjeveru podnijelo je tužbu protiv trojice članova 'Pokreta mladih kachinjana'. Suđenje je još uvijek u tijeku i optuženicima prijeti teška kazna. Mnoge organizacije za građanska prava, poput 'Udruge žena Karen' koja ima sjedište na Tajlandu, zahtijevaju da se Vlada u Mijanmaru zauzme i prekine suđenja protiv građana.

Dana 8. travnja, nakon šestodnevnog boravka u Mijanmaru, pomoćnica generalnog tajnika za humanitarne poslove pri Ujedinjenim narodima i zamjenica koordinatora za hitne slučajeve, Ursula Müeller, opisala je sukob u Kachinu kao „zaboravljenu humanitarnu krizu”. U svibnju su međunarodni mediji kao što je britanski Guardian, tu krizu opisali kao "spori genocid". U Washingtonu su mnogi mijanmarski doseljenici organizirali štrajk glađu za raseljene osobe zarobljene ratom, govoreći američkoj Vladi da se u Mijanmaru događa pravi „genocid nad kršćanima“.

Tijekom vojnih operacija koje traju od travnja, Vladine snage su bombardirale više pobunjeničkih gradova naroda Kachin. Nadalje, mijanmarska Vlada nastavlja nametati stroga ograničenja humanitarne pomoći stanovništvu. Unatoč napetostima, mijanmarski su biskupi početkom svibnja bili u Vatikanu u posjetu Papi 'ad limina'. Biskupi koji su iz naroda Kachin, izrazili su svoju zabrinutost za prognanike i za mir u Mijanmaru također pred Papinim državnim tajnikom, a onda i pred francuskom Vladom, tijekom posjeta Lourdesu.

Država Kachin koja graniči s Kinom i Indijom pogođena je ponovnim sukobima između vojske i pobunjenika, nakon što je 2011. godine propao bilateralni sporazum o primirju koje je trajalo 17 godina. Sukobi su prouzročili stotine poginulih, i oko 150 tisuća prognanika, od kojih su većina kršćani koji još uvijek žive u očajnim uvjetima u izbjegličkim kampovima. Mijanmarsko stanovništvo i etnička skupina Shan pošteđeni su vojnog djelovanja. Zbog toga mnogi međunarodni predstavnici smatraju da iza tog sukoba stoje etničko-vjerski razlozi protiv kršćanske manjine naroda Kachin – izvijestila je tiskovna agencija AsiaNews.