Beta verzija

Cerca

Vatican News
Misa u Bleiburgu za žrtve komunističkog režima Misa u Bleiburgu za žrtve komunističkog režima 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Vrijeme u kojem živimo traži nove ljude, stvaratelje novoga svijeta, nove i drugačije Hrvatske i Europe

Vedran Šmitran - Zagreb

Na potezu su angažirani kršćani koji se nadaju, vjeruju i ljube, koje prožima duh evanđelja, pa su kadri živjeti i svjedočiti mir, ljubav i snošljivost – poručio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predslaveći 12. svibnja na Bleiburškome polju Svetu Misu za žrtve Križnoga puta 1945. godine.

Bleiburg je metafora mučenja, progona i pogibije silnog mnoštva naših sunarodnjaka: od Dravograda, Kočevskog roga, Maribora i Tezna do Ogulina i Gospića, od Maceljskih šuma i Jazovke do Jasenovca i Gline, od Križevaca i Bjelovara do Srijemske Mitrovice, Sarajeva, Foče, Zenice i Mostara. Crkva je duhom molitve i pijeteta od samih početaka imala praksu moliti za pokojne, kako u crkvama tako i na mjestima gdje su poginuli ili bili pokopani – kazao je nadbiskup Puljić, dodavši kako je i ovogodišnje okupljanje hodočasnika iz svih dijelova Lijepe Naše, Europe i svijeta u znaku vjere, molitve i poštovanja prema žrtvama ovoga kolektivnog stradanja koje se desetljećima zatiralo, pravdalo ili umanjivalo.

Ovih dana – nastavio je nadbiskup – napisao je jedan komentator kako se „ista priča ponavlja već stoljećima“. Tako je, veli on, „ideja jednakosti, bratstva i slobode svojom revolucionarnom metodom proizvela pod brojnim giljotinama more nevine krvi diljem Francuske“. Isto se ponovilo kad je u Europi došlo do sraza dviju bezbožnih ideologija fašizma i komunizma tijekom Drugoga svjetskoga rata. Naime, borba za društvenu jednakost pod zastavom „klasne ideologije“ urodila je užasima Gulaga i Golih otoka, a ideja nacionalne slobode pod „sotonskom firmom rasnih zakona“ urodila je užasima ubijanja i koncentracijskih logora (A. Mateljan, Sveti Duje 2018) – podsjetio je zadarski nadbiskup, poručivši kako vrijeme u kojem živimo traži nove ljude, stvaratelje novoga svijeta, nove i drugačije Hrvatske i Europe. Na potezu su angažirani kršćani koji se nadaju, vjeruju i ljube, koje prožima duh evanđelja pa su kadri živjeti i svjedočiti mir, ljubav i snošljivost. Pred iskustvom netrpeljivosti, zbog čega su i Hrvatska i Europa u XX. stoljeću gorjeli u plamenu mržnje i prezira, današnji poklonici Kristovoga križa i štovatelji križnih putova naše stradale braće osjećaju se pozvanima svjedočiti i propovijedati utopiju mira, ljubavi, praštanja i povjerenja. Euharistija, koju slavimo i namjenjujemo za našu stradalu braću, osposobljava nas gledati stvari nekim drugim očima; očima srca i vjere. Otkriva nam kako brojna stradanja i žrtve za slobodu imaju svoj puni smisao samo ako ih se poveže s kalvarijskom žrtvom Sina Božjega koji nas je svojom mukom, smrću i uskrsnućem spasio i oslobodio. Zbog toga je i Bleiburg opomena i poziv da na prošlost gledamo očima vjere, s pogledom uprtim u Onoga koji vodi povijest ljudi i naroda – poručio je nadbiskup Puljić.

Blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića svečano je 12. svibnja proslavila istoimena kapucinska župa u zagrebačkoj Dubravi, kada je ujedno otvorena proslava obilježavanja 400 godina nazočnosti franjevaca kapucina u Zagrebu.

Prijepodnevnu svečanu Euharistiju predvodio je provincijal hrvatskih karmelićana o. Srećko Rimac, u zajedništvu sa svećenicima Remetskoga dekanata. Sv. Leopold bio je blag prema grešnicima, ali nije olako prelazio preko grijeha – kazao je u propovijedi o. Rimac. Posebno je istaknuo zauzimanje sv. Leopolda za slogu i rast u obitelji, te zauzimanje za zlostavljane žene, podsjetivši kako je sv. Leopold, premda izuzetno blag ispovjednik, oštrim riječima govorio o obiteljskim nasilnicima te kako je jednome od njih, kako je javno poznato, i uskratio odrješenje – očito jer ovaj nije pokazivao ni kajanja ni odluke za popravak.

Središnje, večernje euharistijsko slavlje predvodio je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak koji je istaknuo kako se kroz sv. Leopolda, toga malog kapucina hrvatskoga roda, zrcalilo Božje milosrđe, ali i ljubav sv. Franje za bližnjega i za Crkvu.

Svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio hvarski biskup Petar Palić i procesijom sa svečevim moćnikom proslavljena je prošloga petka, 11. svibnja, u katedralnoj župi sv. Stjepana I., pape i mučenika, u Hvaru zavjetna svetkovina sv. Prošpera, mučenika, suzaštitnika grada i Hvarske biskupije.

Osvrnuvši se na mučeništvo sv. Prošpera, čiji su posmrtni ostaci doneseni u Hvar iz rimskih katakombi 1671. godine, biskup Palić podsjetio je da je sv. Prošper svoje mučeništvo podnio 304. godine, za progona cara Dioklecijana. Ne možemo odvratiti pogled od svih onih koji i danas hrabro i s potpunim predanjem u Gospodina svjedoče svoju pripadnost Isusu Kristu – kazao je hvarski biskup, istaknuvši kako je prema statističkim podacima samo prošle godine ubijeno 90.000 kršćana. Ako se po uzoru na mučenike želi u potpunosti živjeti za Krista, onda se mora umrijeti svojim čežnjama i težnjama. Kad se u potpunosti živi za Krista, onda se ne može ne vidjeti brata čovjeka koji je u potrebi, ne može se ne suosjećati s boli i gubitkom drugoga, ne može se ne dijeliti radosti i nade, žalosti i tjeskobe svoga brate i sestre, s kojima živim, svoje župske zajednice, svoje biskupije, Crkve, svoga naroda. Ako se želi u potpunosti živjeti za Krista onda treba biti spreman pružiti svjedočanstvo takvoga života za Krista, upravo onako kako je to učinio sv. Prošper. Onaj tko Krista nosi u srcu, njega naviješta i za njega svjedoči – poručio je hvarski biskup Petar Palić.

Blagdan bl. Ivana Merza, 10. svibnja, svečano je proslavljen večernjom Euharistijom koju je vojni biskup Jure Bogdan predslavio u bazilici Srca Isusova u Zagrebu, koja pod svojim svodom čuva grob ovoga blaženog katoličkog laika.

Bl. Ivan nam je primjer u izgradnji kršćanskoga identiteta, on je uzor i poticaj brojnim obiteljima i drugim laicima koji se trude živjeti po evanđeoskim načelima i promicati kulturu života – kazao je biskup Bogdan, dodavši kako su i u naše vrijeme mnoge laičke inicijative po primjeru bl. Merza stale u borbu i zaštitu kršćanskih vrednota, od zaštite nerođenih, borbe za prava obitelji do poboljšanja političke situacije. Te inicijative su znakovi koji ulijevaju nadu, ali one će – koliko god bile velikodušne – uspjeti samo ako budu prožete duhom molitve i predanjem Bogu. Na to nas potiče primjer bl. Ivana koji je sam bio 'mistični gromobran', a najviše snage crpio je iz Euharistije koja je bila nadahnuće za njegov rad – istaknuo je vojni biskup, zaključivši propovijed riječima koje su se nalazile na vrpci jednoga od vijenaca na Blaženikovu grobu: „Hvala ti, orle Kristov, što si nam pokazao put k Suncu.“ 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
14 svibnja 2018, 19:07