Beta verzija

Cerca

VaticanNews
Društvo hrvatskih književnika dodijelilo mons. dr. Dragi Šimundži nagradu „Judita“, za najbolje djelo iz hrvatske književne baštine u 2017. godini Društvo hrvatskih književnika dodijelilo mons. dr. Dragi Šimundži nagradu „Judita“, za najbolje djelo iz hrvatske književne baštine u 2017. godini 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

O najnovijim vijestima iz Crkve u Hrvatskoj javlja Vedran Šmitran

Vedran Šmitran - Zagreb

Na proslavi obilježavanja Dana Zadarske županije, u petak, 20. travnja, sudjelovao je i zadarski nadbiskup Želimir Puljić koji je na prigodnoj svečanoj sjednici poželio da trajne duhovne i moralne vrijednosti oblikuju naš društveni život. Crkva kao Majka i Učiteljica diljem Europe i svijeta ima zadaću i obvezu čuvati duhovne darove i otajstva koja je primila od Gospodina, a svojim navještajem, svjedočanstvom i evangelizacijom pomagati ljudima u formiranju ispravne savjesti i u oplemenjivanju vlastitog srca. To onda pomaže i vodi k oblikovanju pravednijih i moralnijih struktura. Zbog toga Crkva ne može ostati po strani kad je u pitanju čovjek, njegova sloboda, njegovo dostojanstvo i njegovo vječno spasenje – istaknuo je zadarski nadbiskup, dodavši potom kako obitelji imaju biti glavnom brigom Crkve i društva. Isus nije htio Crkvu kao masu, organizaciju, kao neku nadgradnju društva. Svojim rođenjem u obitelji želio je da njegovi budu „zajednica braće i sestara“ (Mt 23, 8), zajednica stola i dobara, zajednica međusobne ljubavi. Tako i Djela Apostolska izvješćuju kako je „u mnoštvu onih koji su prigrlili vjeru, bilo jedno srce i jedna duša“ te kako „nitko od njih nije zvao svojim ništa od onoga što je imao, nego im sve bijaše zajedničko“ (Dj 4, 32). U tom opisu osjećamo obiteljsko ozračje i obilježja vrijednosti koje bi trebale resiti svaku obitelj, svaku gradsku, županijsku i narodnu zajednicu – zaključio je zadarski nadbiskup, čestitavši svim žiteljima te županu Božidaru Longinu i suradnicima Dan Županije.

„Mi želimo uzdići Isusa“ – pjevale su stotine mladih Riječke nadbiskupije ulicama grada Bakra prošle subote, 21. travnja, na Nadbiskupijskome susretu mladih kojemu je vrhunac bilo svečano euharistijsko slavlje u crkvi Sv. Andrije apostola, koje je predslavio riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić. Poručivši da smo svi „pastiri“ u društvu, oni koji druge vode Isusu, nadbiskup je podsjetio kako je i Andriju do Isusa odveo njegov brat Petar; a što mi činimo da brata i sestru vratimo na Isusov put? Kakvi smo svjedoci vjere i osjećamo li se odgovornima za druge? – upitao je nadbiskup Devčić, potaknuvši ujedno mlade da prihvate Božji poziv te da mole za nova duhovna zvanja.

Sida Košutić, Milutin Cihlar Nehajev, Jakov Čuka, Fran Mažuranić, Petar Grgec – samo su neka od imena hrvatskih autora zastupljenih u bogatoj osobnoj biblioteci dr. Ljubomira Marakovića, čiji novi ponosni vlasnik postaje Biskupijska knjižnica Varaždin. Na prijedlog nasljednika dr. Marakovića, Knjižnica je preuzela daljnju brigu o čuvanju, obradi te prezentiranju javnosti Marakovićeve biblioteke koja sadrži nekoliko tisuća knjiga, kako na hrvatskome tako na i drugim jezicima, kao i časopise „Luč“ i „Hrvatska prosvjeta“ koje je neko vrijeme uređivao i sam dr. Maraković. Biblioteka sadrži i kompletna godišta časopisa „Hrvatska straža“ te nekoliko časopisa na stranim jezicima.

Dr. Ljubomir Maraković, hrvatski književni i kazališni kritičar, rođen je u Topuskom, 17. lipnja 1887. godine. Nakon završene isusovačke gimnazije u Travniku, studira slavistiku i germanistiku u Beču, gdje 1909. godine i doktorirao (temom o „Vili Slovinki“ Jurja Barakovića). Bio je jedan od osnivača hrvatskoga katoličkog pokreta, a kao gimnazijski profesor u Banjoj Luci ostavlja snažan utjecaj na svoga učenika, danas blaženog Ivana Merza. Kao profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu radi od 1919., a od 1944. godine i na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Već 1945. biva suspendiran kao profesor s državnih učilišta, a 1947. godine osuđen i zatvoren, uz dvogodišnji gubitak političkih prava. Ponovno počinje predavati od 1949. godine, u Interdijecezanskoj nadbiskupskoj gimnaziji na zagrebačkoj Šalati. Bio je vrlo utjecajan hrvatski književni i kazališni kritičar te jedan od prvih filmskih kritičara u razdoblju između dva rata. Zagovarao je književnost kršćanskoga katoličkog nadahnuća i isticao vrijednost katoličkih pisaca. Napisao je i objavio sljedeća djela: „Nov život“ (1910.), „Novi pripovjedači: kritičke studije i minijature“ (1929.), „Pučka pozornica: bit i uspjesi nestručne pozornice“ (1929.), „Hrvatska književnost 1860-1935: stilski-razvojni pregled“ (1936.). Priredio je i antologije „Moderni hrvatski pripovjedači“ (1934.) i „Hrvatska književna kritika“ (1935.), a posthumno mu je tiskana monografija „Petar Preradović“ (1969.) Preminuo je u Zagrebu, 22. veljače 1959. godine.

U sklopu 28. Marulićevih dana, Društvo hrvatskih književnika dodijelilo je 19. travnja, prigodom Dana hrvatske knjige, mons. dr. Dragi Šimundži nagradu „Judita“, za najbolje djelo iz hrvatske književne baštine u 2017. godini – za knjigu „Marko Marulić, pjesnik i didaktičar“. U obrazloženju Povjerenstva između ostalog se ističe kako je Šimundžina knjiga/monografija vrijedan i prepoznatljiv prinos u razumijevanju složene tematike Marulićeve književne pojave. U njoj je sabrano autorovo višedesetljetno akribično bavljenje problematikom Marulićeva književnog prinosa pod vidikom etičke i estetičke dimenzije, čime je bitno proširen Marulićev recepcijski horizont i značenje te znakovito p/osviještena kako njegova, tako i pripadnost hrvatskoga nacionalnog bića europskome kulturnom prostoru. I kao cjelina i u svojim dijelovima, monografija „Marko Marulić, pjesnik i didaktičar“ bitno proširuje i obogaćuje dosadašnje spoznaje o 'ocu hrvatske književnosti'. Iznova se naglašava njegova iznimnost i književna veličina, ali dodatno osvjetljava duboka ukorijenjenost u biblijsku misao kao najdublji intertekst europske civilizacije. Marulić, pjesnik i didaktičar, ovom se knjigom iznova potvrđuje velikim hrvatskim i europskim pjesnikom, moralistom i filozofom, a autor djela dr. don Drago Šimundža pouzdanim i argumentiranim tumačem njegove književnosti, što je motiviralo Povjerenstvo u odluci da mu se dodijeli ovogodišnja nagrada 'Judita' – ističe se u obrazloženju.

„Kršćanska sadašnjost“, koja ove godine slavi 50. obljetnicu djelovanja, i ove se godine uključuje u „Noć knjige“. U knjižari u Zagrebu, na Kaptolu 1, večeras će se, po prigodnom popustu od 30%, posjetiteljima ponuditi bogat izbor naslova, a knjižara će biti otvorena do 22 sata.

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
23 travnja 2018, 17:51