Kardinal Eugène Tisserant posthumno proglašen Pravednikom među narodima
Francuski kardinal Eugène Tisserant (1884.-1972.) posthumno je odlikovan od strane Izraela kao ‘Pravednik među narodima’. Bit će odlikovani i francuski svećenik Andre Bouquin, koji je sudjelovao u spašavanju mladih Židova, te francuski diplomat Francois De Vial, najavilo je u četvrtak jeruzalemsko spomen obilježje holokausta Yad Vashem. Ceremonija dodjele priznanja održat će se naknadno.
Odlikovanje ‘Pravednik među narodima’, koje daje Yad Vashem, najveća je čast koju ta zemlja daje nežidovima koji su, riskirajući vlastite živote, spašavali Židove. Ta misija prepoznavanja novih pravednika nastavlja se i danas, 75 godina nakon holokausta, širom svijeta i svake godine.
Kako stoji u priopćenju, Tisserant je svoju predanost židovskom narodu započeo uoči Drugog svjetskog rata. Među ostalim, kao prefekt Kongregacije za Istočne Crkve (1936.-1959.) dodijelio je medalju časti poglavaru židovske bolnice u Rimu Guidu Mendesu, koji je zbog rasnih zakona donesenih u Italiji smijenjen 1939., a kasnije se borio za useljeničke potvrde za njegovu obitelj.
Kardinal je pomogao nekolicini židovskih znanstvenika emigrirati u Brazil i SAD. Tisserant je također sakrio nekoliko Židova u svom privatnom stanu kao i u samostanu u Vatikanu. Određeni broj ljudi zaposlio je u vatikanskoj knjižnici. Pri tome je dobio pomoć od De Viala i Bouquina.
Tisserant je bio dekan Kardinalskog zbora i kardinal prefekt Congregatio Caeremoniarum od 1951. te arhivist i bibliotekar svete Rimske Crkve od 1957. godine. On je, među ostalim, 1954. godine za biskupa zaredio Giovannija Battistu Montinija, budućeg papu Pavla VI. Kao kardinal dekan predsjedao je dvjema konklavama, 1958. kada je za papu izabran Ivan XXIII. i 1963. kada je izabran Pavao VI., kao i Središnjim povjerenstvom Drugog vatikanskog koncila u slučaju odsustva pape.
Od svog osnivanja, Memorijal holokausta proglasio je ‘Pravednicima među narodima’ (hebrejski ‘Chassidey Umot HaOlam’) oko 28.000 osoba iz oko 50 zemalja.
Prije 10 godina Pravednikom posthumno proglašen i nadbiskup Čekada
Prema podacima Yad Vashema, to priznanje do sada je primilo 120 Hrvata. Među ostalima, posthumno i nekadašnji sarajevski nadbiskup Smiljan Franjo Čekada.
Prije 10 godina, 8. veljače 2011., jeruzalemsko spomen obilježje holokausta potvrdilo je da je Čekada ranije, kao skopski biskup, po cijenu vlastitog života spašavao Židove iz tamošnjeg logora u vrijeme Drugog svjetskog rata.
"Ne samo da je biskup dr. Čekada riskirao svoj život otvorenim suprotstavljanjem nacistima, već je i skrivao najmanje petero djece - četiri dječaka i jednu djevojku. Koristio je prostore Katoličke Crkve u Skoplju, a kasnije katoličkih samostana Letnica i Janjevo. Među djecom spašenom njegovom intervencijom bili su Shaul Gattegno (r. 1940.), Albert Mussafia (r. 1936.) i Erica Weingruber", stoji na stranicama Yad Vashema.
Priznanje post mortem Čekadi uručeno je u Skopju (Makedonija) živim nasljednicima njegova brata Vladimira, 10. ožujka 2011. godine.
(Vatican news – gh – bj)
