Kardinal Parolin poručio Općoj skupštini UN-a: Mir se temelji na bratstvu

Mnogi su se državni čelnici okupili u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a, gdje se bave temom "Izgradnja otpornosti kroz nadu“.

Grad Vatikan ima status stalnoga promatrača u Ujedinjenim narodima te je sudjelovao na zasjedanju putem delegata i video poruka.

Kardinal Pietro Parolin je uime pape Franje sudionicima uputio pozdrave u video poruci objavljenoj 26. rujna.

Pomirenjem može postojati bolja budućnost

Poruka započinje kardinalovim promišljanjem o razlici između nade i optimizma. Kako kaže, optimizam je pasivno očekivanje poboljšanja, dok nada zahtijeva od nas aktivan odgovor kako bismo riješili brojne probleme s kojima se svijet suočava.

Nada nas pokreće kada se problemi i nesuglasice čine nerazrješivima, olakšava oprost, u svijesti da pomirenjem može postojati bolja budućnost, kazao je.

Obnova bratske solidarnosti i zdravstvenih sustava

Osvrnuvši se na aktualnu pandemiju COVID-19, pozvao je na obnovu bratske solidarnosti. Pandemija je mnogim državama pokazala potrebu za obnovom zdravstvenih sustava, zbog kojih su mnogi ostali bez potrebne skrbi, a u siromašnijim državama i bez cjepiva.

Čak i danas mnogi nemaju pristup testiranju, osnovnoj skrbi, cjepivima ili pak energetskoj infrastrukturi koji bi omogućio takvu skrb, rekao je u poruci kardinal.

Ponovno razmotriti ekonomske sustave

Nadalje, državni je tajnik istaknuo podatak kako je svijet zbog koronavirusa izgubio pet godina napretka prema popisu UN-ovih 17 ciljeva održivog razvoja koji bi se trebali ostvariti do 2030.

Pozvao je svjetske čelnike neka ponovno razmotre ekonomske sustave koje eksploatiraju ljude i okoliš uime profita, što je ujedno i tema kojom će se baviti nadolazeći COP26 summit o klimi u Glasgowu.

Odavno je došlo vrijeme za djelovanje kako bismo spasili Zemlju. Pozvani smo pojačati tu ambiciju, jer kako je rekao kardinal Parolin, trenutno doživljavamo posljedice desetljeća neaktivnosti, u obliku poplava, suđe požara, topljenja ledenjaka, povlačenja obala, pothranjenosti i bolesti dišnog sustava zbog visokih temperatura.

Rat i sebičnost

Rat, nastavio je kardinal, ugasio je nade i težnje mnogih mladih ljudi u dijelovima svijeta koji su preplavljeni sukobima. Prisjetio se nedavnih prevrata u Afganistanu i političkih napetosti u Libanonu i Siriji.

Državni je tajnik ponovio i poziv pape Franje i generalnog tajnik UN-a na globalni prekid vatre.

Kemijsko, nuklearno i drugo oružje za masovno uništenje stvara "etos straha koji se temelji na međusobnom uništavanju i truje odnose među ljudima, ometa dijalog i potkopava nadu“.

Papa, dodao je kardinal Parolin, smatra kako je jedan od korijena koji uzrokuju rat i sukobe kriza međuljudskih odnosa. Ono je rezultat životnih stilova u kojima dominira sebičnost i kultura odbacivanja. Mnogi su ljudi zlostavljani, iskorišteni, ignorirani ili ubijeni kao posljedica sebičnosti i zanemarivanja ljudskog dostojanstva. Među njima su izbjeglice i migranti, starije osobe, nevina, nerođena djeca, kao i vjernici koji trpe uznemirivanje ili još gore stvari zbog vjere.

O "novim pravima“

Kardinal Parolin također je govorio protiv nametanja novih tumačenja postojećih ljudskih prava, odvojenih od njihovih univerzalnih vrijednosti.

U mnogim slučajevima, "nova prava“ ne samo da su u suprotnosti s vrijednostima koje bi trebale podržavati, već su nametnute unatoč nedostatku bilo kakvog objektivnog temelja ili međunarodnog konsenzusa, rekao je. Sveta Stolica vjeruje kako lišavanjem ljudskih prava njihove izvorne univerzalne dimenzije, ta nova polovična tumačenja nažalost postaju ideološko mjerilo lažnog „napretka“ i još jedan prostor polarizacije i podjele.

Otpornost, naglasio je državni tajnik, mora se graditi putem bratstva, nade i konsenzusa na razini međunarodnih tijela, uz zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući prava na život, savjesti i vjeroispovijesti.

(Vatican news - ps)