Papa Franjo tijekom tiskovne konferencije na povratku s Malte Papa Franjo tijekom tiskovne konferencije na povratku s Malte 

Papa: Ne učimo, zaljubljeni smo u ratove i Kajinov duh

U razgovoru s novinarima u zrakoplovu na povratku s Malte, papa Franjo je odgovarao na pitanja o mogućnosti putovanja u Kijiv, te o strahotama rata

Ne učimo! Neka nam se Gospodin smiluje, svima nama, svi smo krivi! – istaknuo je papa Franjo razgovarajući s novinarima u zrakoplovu, na povratku s Malte. Nakon što se prisjetio dojmova tijekom boravka na tom otoku, ponovno je govorio o ratu.

Na prvo pitanje, novinara s Malteške televizije, po čemu će pamtiti posjet Malti, Papa je istaknuo veliko oduševljenje ljudi na ulicama, koje ga je začudilo, te problem migracija koji je – kako je rekao – uočio i na Malti. To je ozbiljan problem jer Grčka, Cipar, Malta, Italija, Španjolska, najbliže su zemlje Africi i Bliskom istoku, te migranti stižu ovamo i tu se iskrcavaju. Ali, migrante valja uvijek prihvatiti! Problem je što svaka vlada treba reći koliko ih može primiti kako bi normalno živjeli u njihovoj zemlji. Za to je potreban dogovor s europskim zemljama, ali nisu svi voljni primiti migrante. Međutim, ne bi se smio sav teret prepustiti susjednim zemljama koje su tako velikodušne, a Malta jedna od njih – rekao je te spomenuo posjet centru za migrante i trpljenje koje su ti ljudi proživjeli kako bi stigli do tamo. Sve ga je to – kako je rekao – snažno dirnulo.

Na pitanje je li ostvarivo njegovo putovanje u Kijiv, papa Franjo je kazao da je spreman učiniti sve što treba, a Sveta Stolica, posebno diplomatski dio, kardinal Parolin i monsinjor Gallagher, čine doista sve. Među mogućnostima je i putovanje. Dva su moguća putovanja – kazao je – poljski Predsjednik me zamolio da pošaljem kardinala Krajewskoga u posjet Ukrajincima koji su primljeni u Poljskoj; već je dva puta išao, odvezao dva vozila hitne pomoći i ostao tamo s njima, ali opet će to učiniti, voljan je to učiniti. Drugo putovanje koje me netko zatražio, iskreno sam rekao da sam mislio otići, da sam uvijek spreman.

Što se tiče putovanja u Ukrajinu, Papa je kazao da je „na stolu“, da je tamo kao jedan od prijedloga, ali – objasnio je – ne znam hoće li biti moguće ostvariti ga, je li prikladno otići, bi li bilo dobro da odem… sve je to u zraku. Osim toga, razmišljalo se i o susretu s patrijarhom Kirilom; na tomu se radi i razmišlja se o Bliskom istoku kao mjestu susreta; tako stvari stoje sada.

Odgovarajući na pitanje je li od početka rata u Ukrajini razgovarao s predsjednikom Putinom, i ako nije, što bi mu danas rekao, papa Franjo je prije svega napomenuo da je javno sve što je rekao vlastima svih strana. Ništa od onoga što sam rekao nije rezervirano za mene. Ruskoga sam Predsjednika čuo krajem godine kada me nazvao da mi čestita. Ukrajinskoga sam Predsjednika čuo dva puta. Prvoga sam dana rata mislio da moram otići u rusko veleposlanstvo razgovarati s veleposlanikom, koji je predstavnik naroda, postaviti mu neka pitanja i iznijeti svoje dojmove o tomu. To su službeni kontakti koje sam imao. S Rusijom sam to učinio preko veleposlanstva.

Rimski je biskup potom napomenuo da se čuo i s višim nadbiskupom Kijiva, monsinjorom Ševčukom, a često se čuje i s nekim od novinara, primjerice s Elisabettom Piqué, koja je bila u Lavovu, a sada je u Odessi. Ona mi kaže kako stoje stvari – rekao je te dodao da je razgovarao i s rektorom sjemeništa. Spomenuo se i novinarā koji su izvještavajući poginuli, te kazao da su pali u službi, za opće dobro, za informiranje. Pritom je potaknuo sve da ih ne zaborave.

Na pitanje koja bi bila njegova poruka za Putina, Papa je ponovio da su poruke koje je dao svim vlastima one koje je uputio javno te dodao kako mu se čini da u tom pitanju postoji dvojba o pravednim i nepravednim ratovima. Svaki rat proizlazi iz nepravde, uvijek – istaknuo je te objasnio – Zato što postoji ratna shema. Ne postoji mirovna shema. Primjerice, ulaganje u kupovinu oružja. Kažu: potrebno nam je kako bismo se branili. To je ratna shema.

Nakon Drugoga svjetskog rata započeo je val zauzimanja za mir, također i s dobrom voljom da se oružje, u onom trenutku atomsko, nakon Hiroshime i Nagasakija, ne daje za mir. Vladala je snažna dobra volja. Međutim, 70 godina poslije sve smo to zaboravili. I tako se nameće ratna shema – napomenuo je te spomenuo veliku nadu i očekivanja od rada Ujedinjenih naroda, velike ličnosti poput Ghandija i drugih, koje spominje u enciklici Fratellli tutti, koji su se zauzimali za shemu mira. Ali – dodao je – nismo navikli misliti na shemu mira. Kao čovječanstvo smo tvrdoglavi. Zaljubljeni smo u ratove, u Kajinov duh. Ne učimo. Neka nam se Gospodin smiluje, svima nama. Svi smo krivi! – rekao je na kraju papa Franjo.

(Vatican News - aa)

04 travnja 2022, 15:56