Papa Franjo u poruci Urbi et Orbi potaknuo na nadvladavanje 'mentaliteta rata'

Ariana Anić - Vatikan

„Isus, raspeti, uskrsnu kako reče. Aleluja“. Navještaj je Crkve koji danas odjekuje u cijelom svijetu. On ne pokazuje neku iluziju, ne otkriva čarobnu formulu, ne pokazuje put za bijeg, nego sadrži događaj koji daje nadu pred teškom situacijom kroz koju prolazimo – rekao je papa Franjo na početku uskrsne poruke Urbi et Orbi – Gradu i svijetu. Pandemija je još uvijek u punom jeku; društvena i gospodarska kriza vrlo je teška, posebno za najsiromašnije; unatoč tomu – a to je skandalozno – ne prestaju oružani sukobi, a vojni arsenali jačaju. To je današnja sablazan! – istaknuo je Papa.

U poruci, koju je uputio iz bazilike svetoga Petra, Papa je napomenuo da nam uskrsni navještaj ne govori o anđelima ili priviđenjima, nego o čovjeku od krvi i mesa, o Isusu kojega je Bog Otac uskrisio, jer je uzeo na sebe našu slabost, naše bolesti, pa i našu smrt; trpio je naše boli i nosio teret naših nepravdā. Uskrsli Isus nosi utisnute rane na rukama, nogama i na boku; tkogod podnosi veliku kušnju, u tijelu i duhu, u njima može naći utočište, te preko njih primiti milost nade koja ne razočarava – istaknuo je Papa.

Osvrnuvši se potom na niz izazova i problema današnjega svijeta, Sveti je Otac prije svega spomenuo pandemiju i pitanje cjepivā. Uskrsli Krist je nada za one koji još uvijek trpe zbog pandemije, za bolesne i one koji su izgubili neku dragu osobu. Neka im Gospodin pruži utjehu i podupre napor liječnika i medicinskih sestara i tehničara. (…) U duhu „internacionalizma cjepivā“, potičem stoga čitavu međunarodnu zajednicu na zajedničko zauzimanje kako bi se nadvladala kašnjenja u njihovoj distribuciji, te olakšala podjela posebno u najsiromašnijim zemljama.

Raspeti Uskrsli je utjeha za one koji su izgubili posao ili se nalaze u velikim ekonomskim teškoćama, a nemaju odgovarajuću socijalnu zaštitu – rekao je Papa napominjući da je pandemija dramatično povećala broj siromašnih i u očaj bacila tisuće ljudi. Neka Gospodin nadahne djelovanje javnih vlasti kako bi se svima, posebno najpotrebitijim obiteljima, pružila pomoć potrebna za primjeren život.

Podsjetivši na riječi svetoga Ivana Pavla II. upućene haićanskom narodu tijekom apostolskoga pohoda toj zemlji, kada je upozorio da je potrebno svim siromasima vratiti nadu, papa Franjo je ohrabrio – kako je rekao – dragi haićanski narod, da ne dopusti da ga nadvladaju teškoće, nego da gleda na budućnost s pouzdanjem i nadom. Molim se za vas, draga haićanska braćo – rekao je Papa.

Uskrsli je Isus – prema riječima pape Franje – nada i za brojne mlade koji trpe u ovo vrijeme jer ne mogu pohađati nastavu i družiti se s prijateljima. Posebnu je blizinu izrazio mladima u Mjanmaru koji se zauzimaju za demokraciju, svjesni da jedino ljubav može raspršiti mržnju. Svjetlost je Uskrsloga izvor ponovnoga rođenja za migrante koji bježe od ratova i bijede – kazao je te potaknuo na konkretne znakove solidarnosti i ljudskoga bratstva prema tim ljudima. Pritom je zahvalio zemljama koje ih velikodušno primaju te posebno spomenuo Libanon i Jordan. Potaknuo je također međunarodnu zajednicu da podupre libanonski narod, koji se nalazi u teškoćama i neizvjesnosti, u njegovu pozivu da bude zemlja susreta, suživota i pluralizma.

Voljena i izmučena Sirija i danas je bila u Papinim mislima, kao i Jemen, u kojemu su – kako je rekao – zbivanja okružena zaglušujućom i skandaloznom šutnjom, te Libija, u kojoj se konačno vidi rješenje, nakon desetljeća sukoba. Kristovo nas uskrsnuće neizbježno vodi u Jeruzalem, za koji je Papa molio od Gospodina mir i sigurnost, kako bi odgovorio na poziv da bude mjesto susreta na kojemu se svi mogu osjećati braćom. Poželio je da Izraelci i Palestinci smognu snage za dijalog, kako bi se postiglo trajno rješenje o dvije države koje žive jedna uz drugu u miru i blagostanju.

Papine su misli otišle i u Irak, koji je posjetio prošloga mjeseca, te poželio da snaga Uskrsloga podupre afričke narode, posebno one u Sahelu i u Nigeriji, kao i u pokrajinama Tigre i Cabo Delgado. Poželio je da se i dalje ulažu napori kako bi se pronašla mirna rješenja za sukobe, u poštovanju ljudskih prava i svetosti života, jer – upozorio je - u svijetu još uvijek ima previše ratova i nasilja.

Neka nam Gospodin, koji je naš mir, pomogne pobijediti 'mentalitet rata'. Neka svima koji su zarobljeni u sukobima, posebno u Istočnoj Ukrajini i u Gorskom Karabahu (Nagorno-Karabah), dade da se živi i zdravi vrate svojim obiteljima, te nadahne vladajuće u cijelom svijetu da zaustave utrku u novom naoružanju – rekao je Papa te spomenuo Međunarodni dan borbe protiv protupješačkih mina koji se obilježava upravo danas, 4. travnja.

Mnogi kršćani i ove godine Uskrs slave uz velika ograničenja ili im čak nije omogućeno sudjelovanje na liturgijskim slavljima – primijetio je Papa. Molimo da se ukloni svako ograničenje vjerske slobode i slobode bogoštovlja te da se svakomu dopusti slobodno moliti i slaviti Boga.

Međutim, među raznovrsnim teškoćama kojima prolazimo, nemojmo nikada zaboraviti – potaknuo je Papa – da smo izliječeni Kristovim ranama (usp. 1 Pt 2, 24). U svjetlu Uskrsloga naše su patnje preobražene. Tamo gdje je bila smrt sada je život, gdje je bila žalost, sada je utjeha. Prigrlivši križ Isus je dao smisao našim patnjama, i sada molimo da se blagotvorni učinci tog ozdravljenja prošire po čitavom svijetu – rekao je na kraju papa Franjo.