Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua pohodio je jučer (1. rujna) vladiku Milana Stipića i svećenike Križevačke biskupije okupljene na duhovnim vježbama u Križevcima. Budući da se 1. rujna u bizantskoj liturgijskoj tradiciji slavi početak crkvene godine, Nuncij je pohodio vladiku i svećenike te susluživao na svečanoj liturgiji.
Zahvalivši nunciju Lingui na pohodu, vladika Stipić u propovijedi je govorio o radosti novoga početka, a osobito se obratio svećenicima: Mi, svećenici, u životu nastojmo mijenjati svoje navike, poboljšavajmo svoje bratstvo i zajedništvo. Radimo na izgradnji Crkve kao tijela Kristova zajedno sa svojim vjernicima. Svaki čovjek može učiniti pozitivnu promjenu, posebno u odnosu sa svojim bližnjima. Drugi će nas prepoznati kao kršćane upravo prema ljubavi prema braći – poručio je križevački vladika. Apostolski nuncij izrazio je radost što može vidjeti okupljenu živu i mladu Crkvu, ali i sudjelovati u bogatoj i lijepoj bizantskoj liturgiji. Na kraju liturgije uslijedio je blagoslov okupljene djece, a Nuncij je sve okupljene pozvao na molitvu za papu Franju.
Zar obnavljati napukle jarbole? – naslov je poruke koju je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić uputio djeci, mladima, roditeljima i vjeroučiteljima prigodom početka nove školske i katehetske godine (2021./2022.).
Rado u ovom trenutku prizivam u sjećanje pedesetu godišnjicu prvoga katehetskog dokumenta Katoličke Crkve nakon Drugoga vatikanskog sabora. Bio je to Opći katehetski direktorij (1971.), koji je – kao novo i dragocjeno sredstvo Crkve – započeo hod koncilske obnove kateheze i evangelizacijskoga nastojanja suvremene Crkve. (…) U međuvremenu se mnogo toga promijenilo i još se mijenja. Politike su crtale nove granice država, društva su mijenjala svoja lica, a različite su kulture koračale za novim opisima i definicijama čovjeka. I pandemija, nastala pojavom koronavirusa, upućuje na granice svekolikoga planiranja i proračunatosti budućnosti čovječanstva. Sve to pokazuje da je jedina sigurnost u nesigurnosti, te da je jedino što je stalno trajna promjenjivost na različitim područjima života. Crkva ne prestaje govoriti ni u tim vremenima. Snažno je to činila i čini sve do danas, neprestano tragajući za onim putovima naviještanja, koji će „na vidjelo iznijeti Božju otkupljujuću ljubav, koja prethodi svakoj moralnoj i religijskoj obvezi“ (Franjo, Govor suradnicima ureda za katehezu Talijanske biskupske konferencije, 30. siječnja 2021.) i koja je jedina sigurnost u svakoj promjenjivosti i nesigurnosti života – piše nadbiskup Hranić. Vrijeme u kojemu se nalazimo – nastavlja nadbiskup – vrijeme je velikoga preispitivanja svega učinjenog, ali i onoga što nam predstoji činiti u naviještanju Riječi Božje. Kao rijetko kada, vrijeme pandemije, koju najčešće shvaćamo kao bolnu izranjenost čovjeka, iznova nas je poučilo da se Riječ Božju, srce evanđelja – samog Isusa Krista, ne može tražiti jezikom prošlosti niti tumačiti samo tradicionalnim govorom Crkve. Pritom nam neproduktivna i neplodna nostalgija za prošlim vremenima, koja bi nas tjerala na obnavljanje napuklih jarbola, neće pomoći u olujama ovoga vremena.
Draga braćo i sestre! Na početku još jedne katehetske, pastoralne i školske godine, pred nama je budućnost koju ne možemo predvidjeti. No, to ne znači da smo joj prepušteni! Kao vjernici, vjerujemo da nismo „bačeni“ u ovaj svijet, već da smo poslani u njega da bismo ga svakim danom izgrađivali kao mjesto bratske i prijateljske zajednice. „Besadržajni individualizam“, koji nam se nudi na svakom koraku ovoga svijeta (Franjo, Fratelli tutti, 13), sigurno nije naš poziv. Naš je poziv biti kršćani. To je svakodnevna „profesija“ koja svoje korijene pronalazi u dubokom, unutarnjem susretu s Isusom Kristom, čija je stalna prisutnost jamstvo mirne plovidbe Crkve i čovječanstva i u vremenu koje je pred nama. Pripadnost Crkvi pomaže nam svima – dragi učenici i roditelji, katehete i vjeroučitelji – da u vjeri rastemo iz dana u dan (usp. Papinsko vijeće za promociju nove evangelizacije, Direktorij za katehezu /2020./, 218) – poručio je predsjednik Vijeća HBK-a nadbiskup Đuro Hranić uoči početka nove školske i katehetske godine.
Uoči ovogodišnje proslave Male Gospe, Svetište Gospe Lurdske u Vepricu dobilo je neke nove važne sadržaje: most za hodočasnike, oslikanu blagovaonicu i mozaik na zadnjoj postaji križnoga puta.
O mostu smo započeli razmišljati zbog problema koje smo imali prigodom dolaska velikog broja hodočasnika, osobito ljeti. Ponekad su se događale prometne nezgode, pješake su udarali automobili dok su prelazili magistralu. Osim toga, kad bi hodočasnici prelazili cestu zaustavljao bi se promet te bi se stvarale gužve. Da ne bi netko poginuo, Prometna policija Splitsko-dalmatinske županije pokrenula je inicijativu kojoj su se pridružili Vepričko svetište, Splitsko-makarska nadbiskupija, Grad Makarska i Hrvatske ceste koje su napravile most. Radovi su započeli u svibnju ove godine, a dovršeni su prije nekoliko dana. Ove godine hodočasnici za Malu Gospu više neće trebati pratnju policije i redara, nego će se prijelaz odvijati preko mosta, bez zaustavljanja prometa – pojasnio je upravitelj svetišta don Mijo Šurlin.
Na uočnicu blagdana Male Gospe, 7. rujna, brojni će vjernici i ove godine iz svih krajeva Splitsko-makarske nadbiskupije, s otôka i iz Bosne i Hercegovine hodočastiti u Vepric, a misno slavlje u 17.30 sati predvodit će splitsko-makarski nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša.
