Objavljeno šesto Godišnje izvješće o migracijama i azilu
Martina Prokl Predragović (JRS) - Zagreb
Europska migracijska mreža, čija je članica i Isusovačka služba za izbjeglice, mreža je stručnjaka za migracije i azil čijim djelovanjem koordinira Europska komisija.
Godišnje izvješće o migracijama i azilu pruža pregled najznačajnijih politika i razvoja zakonodavstva o azilu i migracijama u Hrvatskoj, kao i pregled političkih i javnih rasprava na području azila i migracija. Izvješće obuhvaća sljedeće teme: zakonite migracije, međunarodnu zaštitu, djecu bez pratnje i druge ranjive skupine, integraciju, državljanstvo i bezdržavljanstvo, granice, Schengen i vize, povratak i readmisiju, nezakonite migracije uključujući krijumčarenje i borbu protiv trgovanja ljudima, a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine.
Kako se navodi u izvješću, prema preliminarnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a sukladno metodologiji Eurostat-a, u 2020. godini u Republici Hrvatskoj izdano je ukupno 22.095 prvih odobrenja boravka državljanima trećih zemalja. Najveći udio prvih izdanih dozvola boravka u 2020. godini odobreno je u svrhu boravka i rada. Tijekom 2020. godine na području zakonitih migracija došlo je do niza zakonodavnih izmjena od kojih je najznačajnije donošenje Zakona o strancima. U novom Zakonu posebno se izdvaja ukidanje godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje državljana trećih zemalja i uvođenje testa tržišta rada.
Broj tražitelja međunarodne zaštite u 2020. godini nije se znatno izmijenio u odnosu na statističke pokazatelje u 2019. godini. Područje međunarodne zaštite nije bilježilo zakonodavne izmjene, no rad i djelovanje Službe za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite i Službe za međunarodnu zaštitu kontinuirano su se prilagođavali epidemiološkim mjerama na snazi, zbog čega je, primjerice, od ožujka prošle godine djelatnicima Isusovačke službe za izbjeglice onemogućeno djelovanje u Prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Republici Hrvatskoj je u 2020. godini evidentirano ukupno 1.932 tražitelja međunarodne zaštite. Prema dostupnim podacima, najčešće zemlje podrijetla tražitelja međunarodne zaštite jesu: Afganistan, zatim Irak, Iran, Sirija, te Turska. U odnosu na prošlogodišnje podatke evidentno je da nije došlo do značajne promjene u ukupnom broju zahtjeva za međunarodnu zaštitu, no vidne su promjene u udjelu zemalja podrijetla tražitelja međunarodne zaštite. Broj tražitelja podrijetlom iz Afganistana utrostručen je u odnosu na razdoblje tijekom 2019. godine, broj tražitelja podrijetlom iz Iraka se smanjio, te je zabilježeno znatno smanjenje tražitelja podrijetlom iz Sirije, Irana i Turske. Predviđena kvota za program preseljenja u 2020. godini iznosila je 100 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva po osnovi preseljenja, no program preseljenja privremeno je suspendiran zbog situacije izazvane pandemijom bolesti COVID-19 i brojnim potresima koji su pogodili područje Republike Hrvatske tijekom 2020. godine, navodi se u izvješću.
