Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Vedran Šmitran - Zagreb

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u subotu, 5. lipnja, svečano misno slavlje u crkvi bl. Alojzija Stepinca na otvorenom u Mariji Bistrici, tijekom kojega je zaredio desetoricu svećenika – izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

U Godini sv. Josipa kardinal je ređenicima istaknuo upravo njegov primjer: Josip je ljubio Mariju. Sanjao je s njom zasnovati obitelj te stoga poput drugih mladića, svojih vršnjaka, sanja i planira vlastitu budućnosti. Ali, kada mu je Bog provalio u život, ne doduše direktno, nego po onome što se dogodilo njegovoj budućoj ženi, to ga je dovelo do krize i namjere da se odrekne sebe i svojih osobnih planova. Vjera nas ne štedi od zdvajanja – kazao je kardinal, ali i dodao da nam otvara put i pokazuje kako se ponašati kada se urušavaju naša očekivanja.

Zaređena su petorica svećenika Zagrebačke biskupije: vlč. Višeslav Foretić, vlč. Hrvoje Maltarić, vlč. Vatroslav Siketić, vlč. Matija Slišković i vlč. Luka Tufeković; trojica iz Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda: fra Darko Grmača, fra Vjeran Lazić, fra Mislav Lukačević te dvojica iz Hrvatske karmelske provincije svetog oca Josipa: br. Marko Maglić i br. Stanko Pažin.

Svečano misno slavlje završilo je podjelom mladomisničkog blagoslova.

Svetkovina sv. Kvirina, zaštitnika Sisačke biskupije i grada Siska, proslavljena je 4. lipnja svečanim misnim slavljem koje je u sisačkoj bazilici Sv. Kvirina predvodio je szombathelski biskup János Székely.

Mađarski biskup misu je slavio u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem koji je u pozdravnome obraćanju istaknuo povezanost našega katoličkog puka, kako hrvatskog tako i mađarskog – rekao je biskup Košić te još jednom zahvalio na velikoj pomoći koju su mađarska Vlada i narod uputili Sisačkoj biskupiji nakon potresa.

Biskup Székely u propovijedi je također podsjetio kako hrvatski i mađarski narod povezuje tisućljetna zajednička povijest, a još više naša zajednička kršćanska vjera. Iz Kristove vjere stiglo je priznanje da je svaki čovjek slika Božja i zbog toga je beskrajno vrijedan. Iz Kristove vjere stvorene su u povijesti prve besplatne škole, prve bolnice. Biblijski svjetonazor pokrenuo je onaj golem znanstveni napredak, kojeg smo današnji korisnici. Kultura Europe rođena je iz vjere. Vjera vidi značenje, uzrok i svrhu cijelog našeg bića – kazao je szombathelski biskup te pozvao vjernike da poput sv. Kvirina hrabro svjedoče i prenose vjeru svojim suradnicima i prijateljima.

Svetkovina sv. Kvirina, zaštitnika Krčke biskupije, istoga je dana svečano proslavljena i u krčkoj katedrali u kojoj je svečano misno slavlje predvodio đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić, u zajedništvu s domaćim biskupom Ivicom Petanjkom te biskupima Riječke metropolije.

Mučenici koji svoj život stave na kocku poradi Isusa Krista sve izriču, izriču sve svoje ideale, svoje vrijednosti i to na najrječitiji način. U njihovom životu i svjedočenju do kraja događa se otajstvo zajedništva Boga i čovjeka. I mi se želimo prepoznavati u zajednici onih koji ispovijedaju pravu vjeru, koji pred sobom imaju Boga, stvoritelja svega, Oca, Sina i Duha Svetoga, a ne nekih idola stvorenih od ljudskih ruku. Sveti Kvirin podnio je mučeništvo jer je odbacio lažne bogove i u svojoj muci hrabrio druge da se ne boje. Njegovo mučeništvo bilo je znak vjerodostojnosti, iskrenosti, dosljednosti na koje smo i mi pozvani. Slijediti Krista iz tradicije, nasljeđa, ne traži od nas promjenu i obraćenje te se razvija u puku ideologiju, a ideologija ne uprisutnjuje Isusa, njegovu vjernost, blagost, ljubav, a tako ni od nas ne traži ljubav. Isusa se može slijediti samo iz ljubavi. Tada svjedočanstvo ljubavi ostaje uvijek suvremeno kako to vidimo iz života mučenika i svetaca, i od nas čini živu sliku, ogledalo Krista raspetoga i uskrsloga – poručio je biskup Ćurić.

Uz otvorenje Ignacijeve godine, sugovornik u središnjem intervjuu novoga broja Glasa Koncila (od nedjelje, 6. lipnja) je provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Dalibor Renić koji govori o tome što ignacijanska duhovnost može i želi reći današnjem svijetu.

Kriza prenošenja vjere može se nadvladati jedino jačanjem vjere – poruka je koju je odaslao o. Renić, dodavši među ostalim da je vjera bez razuma nesposobna za razlučivanje i za evangelizaciju te tako postaje izolirana sekta u najgorem značenju te riječi, nešto što katolicizam nikada nije pristao biti. U tom je kontekstu rekao: Ne čude me iracionalni pokreti izvan Crkve, poput cancel-kulture i gender-teorije, ali me boli srce kad vidim na kakve sve dubioze katolici nasjedaju i dalje ih šire u metežu interneta, umjesto da prate orijentir učiteljstva Crkve. Razum bez vjere nema uporište za svoju pouzdanost ni opravdanje za vlastite vrednote, jer biti razuman ili biti znanstven također su vrednote.

Provincijal Renić u intervjuu odgovara i na naglašenu sekularizaciju u Europi, kao i ulogu Isusovačke službe za izbjeglice koja pomaže u integraciji migranata: Ne smijemo zanemariti temeljnu pretpostavku brige za čovjeka: prioritet Isusovačke službe za izbjeglice je humanitarni. Ljudi na hrvatskim granicama žive u neljudskim uvjetima, umiru u našoj blizini, njihova tijela plutaju po rijekama gdje se mi ljeti kupamo. Kako ostati hladan na tu činjenicu, kao i na to da i drugi ljudi imaju pravo tražiti sreću na svijetu, pa i seljenjem u bogatije krajeve? – istaknuo je među ostalim provincijal hrvatskih isusovaca.

Na svetkovinu Tijelova, 3. lipnja, u Franjevačkom samostanu sv. Ilije u Zagrebu, u 75. godini života preminuo je franjevac Bosne Srebrene, istaknuti hrvatski bibličar i prevoditelj prof. dr. sc. fra Božo Lujić.

Rođen je 11. studenog 1946. godine u Osječku (Župa Gornja Dubica), u Bosanskoj Posavini. Redovnički habit obukao je 1966. u Kraljevoj Sutjesci, a za svećenika je zaređen 1974. godine. Studirao je u Sarajevu, gdje uz teologiju završava i germanistiku, te u Ljubljani, Rimu i Jeruzalemu.

Među brojnim službama, ovdje ističemo službu dekana na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, afiliranoj Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1997.-2000.), a potom i službu pročelnika Katedre Svetoga pisma Staroga zavjeta KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Bibliografija fra Bože Lujića broji 13 knjiga i više od 300 znanstvenih, stručnih i stručno-popularnih radova.

Sveta misa zadušnica i ispraćaj pokojnog fra Bože bio je 5. lipnja u Župi Blažene Djevice Marije Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici, a sprovodni obredi danas na Plehanu.