Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

U srijedu, 2. lipnja, na otoku Dvainka kod spomen ploče, svećenici Šibenske biskupije predvođeni biskupom Tomislavom Rogićem prisjetili su se svećenika mučenika Ive Jurčeva, Ante Jurićeva i Ive Šarića, koji su u Drugom svjetskom ratu 1944. mučki ubijeni od ruke četnika. Prva dva ubijena su na spomenutom otoku, a njihova su tijela bačena u more. Don Ivo Šarić ubijen je na brodu koji je vozio od Primoštena prema Zablaću u blizini otoka Dvainka. Tijelo mu je također bačeno u more.“Svećenici mučenici bili su predani Crkvi i evanđelju, ubijeni su samo zato što su bili svećenici Katoličke Crkve. Nisu bili žrtve komunističkog terora već su nastradali od velikosrpske ruke. Ubili su ih lokalni dalmatinski četnici”, kazao je umirovljeni svećenik don Stipe Perkov. Ukazao je na to kako je mučeništvo kao svjedočanstvo uvijek aktualno. Žrtva se ne može zaboraviti i ona uvijek rodi plodom. Od prolivene svećeničke krvi i mi danas crpimo vjeru i snagu kako bismo mogli u kušnjama današnjeg vremena izdržati i ako treba i žrtvovati se.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je u utorak, 1. lipnja, čestitku novoizabranom gradonačelniku grada Zagreba Tomislavu Tomaševiću. „Preuzimanje službe gradonačelnika Zagreba, plemenito je djelo koje zaslužuje podršku i potporu te suradnju svih sastavnica društva, a time i Crkve. Suodgovornost za dobro i napredak našega Zagreba, kao bitna odrednica suradnje, obvezuje na međusobno zauzimanje za sve građanke i građane, a posebno za one na rubovima društva te za one pritisnute nepravdama i teškoćama. Poštovani gospodine Tomaševiću, izborom za gradonačelnika povjerena je Vama i Vašim najbližim suradnicima časna i odgovorna služba koja uključuje brigu za boljitak Grada Zagreba i svih njegovih stanovnika. Iako je Zagreb, kao hrvatska i europska metropola, otvoren Grad, ne može se zanemariti snažna kršćanska dimenzija na kojoj se stoljećima gradila kulturna i povijesna baština. Stoga, kao vjernici, želimo u međusobnom poštovanju, bez bojazni i ugroženosti, ostvarivati suradnju i prijateljstvo sa svima, uvažavajući razlike u mišljenjima, pogledima i stvaralačkim pristupima te poštujući autonomiju i kompetencije institucija u dijalogu. S tim mislima, cijenjeni gospodine gradonačelniče, zazivam Božji blagoslov na Vas i Vašu službu te zagovor Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba, koju smo svečano proslavili ispred naše potresom ranjene Katedrale, simbola Zagreba i Hrvatske.”

Na blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije, 31. svibnja, požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je u voćinskom svetištu svetu krunicu, kojom je u Požeškoj biskupiji zaključena molitvena inicijativa pape Franje tijekom mjeseca svibnja za prestanak pandemije. Nakon svete krunice biskup je služio euharistijsko slavlje u zajedništvu sa svećenicima Slatinskog dekanata. Sudjelovala je i skupina hodočasnika iz Župe Uzvišenja Sv. Križa u Dugom Selu, većinski podrijetlom s Kosova. U homiliji biskup je istaknuo kako se večeras u Voćinu na ovom Marijinu slavlju okupio svijet naoko nemoćan, mali ljudi, koje moćnici ovoga svijeta smatraju beznačajnima: podrijetlom iz Letnice na Kosovu, Bosne i Hercegovine, iz Srijema ili od drugud, zajedno sa starosjediocima. Poručio je kako nije važno što o njima misle i govore takozvani veliki ljudi ovoga svijeta, nego da oni razmišljaju i međusobno razgovaraju o Božjim stvarnostima i s njima surađuju. Kad tako čine, ustvrdio je, najsličniji su jednostavnoj i neznatnoj djevojci Mariji iz Nazareta koja se usudila razgovarati sa samim Bogom i surađivati na njegovu djelu spasenja. Tamo gdje ljudi žive kao da Boga nema, na djelu je model čovjeka koji nema budućnosti, jer on samo u Bogu ima svoju trajnost, ustvrdio je požeški biskup, a prenijela IKA.

Svečanu misu o 598. obljetnici posvete crkve sv. Frane u Šibeniku, koja je Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića, 31. svibnja služio je gvardijan Samostana sv. Frane i rektor Nacionalnog svetišta fra Ivan Bradarić. U homiliji je istaknuo kako se ovogodišnja obljetnica posvete crkve poklapa s jubilejom 800 godina od prvog susreta sv. Franje i sv. Ante koji se dogodio u Asizu 30. svibnja 1221. godine. Kao što je Franjo popravljao Crkvu, tako je na istom tragu nastavio i sv. Ante, primijetio je propovjednik. „Ova dva sveca su se susrela i u ovoj našoj crkvi te ne prestaju svojim primjerom svetosti oduševljavati i privlačiti generacije i generacije Šibenčana skoro punih 600 godina.  

Zagreb je 31. svibnja proslavio blagdan svoje zaštitnice, Majke Božje od Kamenitih vrata. Na trgu ispred Stepinčeve katedrale glavni služitelj presvete euharistije bio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

„Zborna molitva današnje svetkovine ističe da nam je »Bog u srcu grada Zagreba dao osobiti znak svoje prisutnosti«. I ove smo godine u srcu Zagreba došli posvjedočiti prepoznavanje te prisutnosti. Činimo to spominjući se da je kardinal Franjo Kuharić, na današnji dan prije trideset godina, proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata Zaštitnicom grada Zagreba. Činimo to na 290. obljetnicu od pronalaska čudesno sačuvane slike Majke Božje u požaru koji je zahvatio Gornji grad i proširio se na Kaptol. Činimo to ovdje, u srcu Zagreba, pred potresom ranjenom našom Prvostolnicom, srcem naše crkve-majke, koja čuva zemne ostatke blaženoga Alojzija Stepinca. Ova se vjernička obitelj grada Zagreba sabrala oko svoje nebeske Zaštitnice u okolnostima pandemije, koja još uvijek traje“. „Koliki su“, nastavio je kardinal u svojoj homiliji,  „u sebe preslikali i u sebi pohranili lik Majke Božje od Kamenitih vrata, željni da ga ponovno vide, pred njim Bogu povjere svoje križeve i svoje bližnje. Pred ovim su likom bili i pape i hrvatski banovi; predstavnici hrvatskih vlasti; zemaljski vladari i prosjaci; znanstvenici i jednostavni ljudi“. „Braćo i sestre, prije deset godina, 4. i 5. lipnja, pohodio nas je papa Benedikt XVI. Rado se spominjemo te obljetnice njegova dolaska i boravka, posebno onog mnoštva naših mladih vjernika koji su u tišini molili, one nezaboravne večeri četvrtoga dana mjeseca lipnja, na Trgu Josipa bana Jelačića, na kojem je prvi put bio svečano izložen ovaj Marijin lik. Taj prizor, ta slika obišla je svijet. U toj je molitvi i sam Papa bio s mladima pred ovim zagrebačkim Marijinim likom. Vjernu repliku ove slike, koju je izradio Boris Grković, darovali smo papi Benediktu XVI. i znam da je u Rimu taj dar rado pokazivao svojim gostima. Vjerujem da ga i danas taj Lik na osobit način povezuje s nama, kada nam očinskom ljubavlju očituje blizinu svojim molitvama i blagoslovom“. Zaključujući homiliju, kardinal Bozanić je naglasio: „Zagreb nas, vjerničku obitelj, treba kao blagoslov, kao nositelje radosti i svjedoke Božjega života u svim društvenim i političkim okolnostima. Iznova potvrđujemo, kao Crkva, svoju otvorenost za suradnju sa svima koji žele dobro i napredak našega grada Zagreba. U demokratskoj suodgovornosti želimo i nadalje promicati i poštivati prava, obveze i dužnosti svake zakonite institucije, da bi civilno društvo u svojoj dinamici omogućivalo međusobno poštivanje, zdrav razvoj i napredak svim građankama i građanima, a posebno onima koji su pritisnuti raznim nepravdama, teškoćama i križevima“.