Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić 

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

„Bliskost Riječi u nastavi na daljinu – O govornim kompetencijama u online nastavi“ – tema je Katehetske proljetne škole koja je posredstvom aplikacije Zoom danas započela pozdravnim govorom predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića.

Vedran Šmitran - Zagreb

„Bliskost Riječi u nastavi na daljinu – O govornim kompetencijama u online nastavi“ – tema je Katehetske proljetne škole koja je posredstvom aplikacije Zoom danas započela pozdravnim govorom predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića.

Blizinu Isusa Krista i u ovim vremenima – posebno u ovim vremenima – vjeronauk u školi želi i dalje naviještati. Osim što smo se u tu svrhu osposobili upotrebljavati različita sredstva, danas ćemo – najprije zahvaljujući predavačima – tražiti i pravu riječ. Način govora, modele kako bliskost Krista zadržati u nastavi „na daljinu“. Doista se nadam i vjerujem da će vrsni predavači, svatko iz svoga kuta, pred nas prostrti blago riječi i njezinoga smisla, kako bismo u njoj mogli otkrivati novi način prepoznavanja Krista među nama. No, neovisno o tomu što se ne možemo iskusiti blizinom, vjerujem da ćete, drage vjeroučiteljice i vjeroučitelji, prihvatiti poziv na tu „dijalošku dijakoniju“, na razgovor koji će nam svima poslužiti kako bismo otkrivali novi govor prispodoba u vremenu u kojemu se nalazimo – poručio je nadbiskup Hranić vjeroučiteljima koji su se danas okupili na Proljetnoj katehetskoj školi.

Odbor Hrvatske biskupske konferencije za mlade održao je u ponedjeljak, 3. svibnja, prvu online sjednicu pod predsjedanjem novoga predsjednika Odbora šibenskog biskupa Tomislava Rogića.

Članovi Odbora – povjerenici za mlade iz pojedinih (nad)biskupija i redovničkih zajednica – predstavili su trenutačnu situaciju rada s mladima u svojim sredinama koja je bitno obilježena raznim ograničenjima uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Istaknuto je kako mnogi mladi pokazuju veliku potrebu za osobnom duhovnom pratnjom te da im iskustvo susretanja putem društvenih mreža ne može nadomjestiti onu istinsku punoću doživljaja koju imaju kroz osobne susrete. Zbog potresa koji je pogodio Grad Zagreb prošle godine nije održan planirani Susret hrvatske katoličke mladeži, pa su članovi Odbora pozvani da mole za prestanak pandemije te da promišljaju o idućem susretu mladih. Najavljeni su i ljetni kampovi za mlade; onaj na Mljetu koji organizira SKAC Dubrovnik, kao i onaj s najdužom tradicijom – na Modravama, u organizaciji udruge SKAC Palma iz Zagreba.

U sklopu proslave Sudamje, u utorak, 4. svibnja, splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić uručio je donaciju – dar svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije Kliničkome bolničkom centru u Splitu, u vrijednosti od 383 tisuće kuna. Riječ je o naprednome sustavu za fluorescentnu endoskopsku i otvorenu kirurgiju poboljšanu indocijanin zelenilom za odjel kirurgije splitskoga KBC-a.

Ravnatelj KBC-a prof. dr. Julije Meštrović zahvalio je svećenicima Splitsko-makarske nadbiskupije na donaciji za uređaj koji će poboljšati kvalitetu rada Klinike za kirurgiju. Predstojnik klinike prof. dr. Zdravko Perko pojasnio je kako uporaba toga sustava omogućava značajno smanjenje komplikacija i smrtnih ishoda kod čitavog niza zahtjevnih operacijskih zahvata. Ovim sustavom otvaramo novu stranicu naše kirurgije, koja tako pored svoje glavne operativne djelatnosti, dijelom postaje i dinamično-dijagnostičko-funkcionalna u najširem smislu – istaknuo je predstojnik Klinike za kirurgiju splitskoga KBC-a.

Nadbiskup Marin Barišić podsjetio je da je to jedna u nizu donacija Splitsko-makarske nadbiskupije našoj bolnici. Smatramo da je ovo, uz rad i djelovanje Caritasa naše Nadbiskupije, još jedan oblik brige za najpotrebitije. Dodao je kako ga posebno raduje da su sredstva za nabavku uređaja darovali svećenici, župnici, i tako pokazali još jednom brigu za sve ljude, a ne samo za svoje župljane. U akciji je sudjelovao i apostolski nuncij u Bjelorusiji nadbiskup Ante Jozić koji je na taj način želio zahvaliti splitskome KBC-u na svemu što su učinili za njega nakon teške prometne nesreće 2019. godine. Ponosni smo kad možemo pomoći splitskoj bolnici s kojom izvrsno surađujemo na polju brige za tjelesno i duhovno zdravlje građana. Kako su ove godine otkazani mnogi programi u sklopu proslave Sudamje, htjeli smo da se ovo dogodi baš sada, u devetnici sv. Dujmu, i na taj način obilježi svetkovina zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije. Nadbiskupija će i dalje nastaviti s pomaganjem splitskoj bolnici. U suradnji s ravnateljem već pripremamo novi projekt koji ćemo, nadam se, brzo i ostvariti – istaknuo je tom prigodom nadbiskup Barišić.

Svetom misom koju je u spomen-crkvi Našašća Svetoga Križa u Zrinu predslavio sisački biskup Vlado Košić, ta je župa u ponedjeljak, 3. svibnja, proslavila svoj patron.

Propovijedao je generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić koji je podsjetio da se blagdan Našašća Svetoga Križa slavio najprije u Jeruzalemu i Carigradu. Relikviju Svetoga Križa u rujnu 320. godine u Jeruzalemu je pronašla sveta Jelena, majka cara Konstantina, a blagdan je uveden za cijelu Crkvu nakon što je istočnorimski car Heraklije, u 7. stoljeću, oslobodio relikviju iz ruku Perzijanaca koji su opljačkali Jeruzalem i odnijeli ju sa sobom. Propovjednik je također podsjetio da je taj isti car Heraklije, kada je vodio rat za oslobađanje relikvije Svetoga Križa, pozvao Hrvate da mu brane zapadne granice kraljevstva od provala Avara. Bog je već tada pozvao Hrvate, iako su bili pogani, da se bore za krst časni i cijela je povijest hrvatskog naroda u znaku križa. Učitelj nam je umro na križu koji je nosio; ne svoj, nego naš križ, a ljubav prema ljudima bila je pokretačka snaga koja ga je do križa dovela i na križ odvela. Stoga svaki koji želi biti njegov učenik mora na sebe uzeti svoji križ i slijediti njega, raspetog i uskrslog Gospodina – poručio je propovjednik.

U povodu Dana slobode medija, koji se obilježava 3. svibnja, Hrvatsko društvo katoličkih novinara objavilo je izjavu koju prenosimo u cijelosti:

'Novinarstvo, kao prikaz stvarnosti, zahtijeva sposobnost da se ide tamo gdje nitko drugi ne ide: pokrenuti se i željeti vidjeti. Znatiželja, otvorenost i strast. Moramo zahvaliti hrabrosti i zalaganju tolikih profesionalaca – novinarâ, snimateljâ, montažerâ i redateljâ, koji se često u svom poslu izlažu velikim opasnostima – što danas, na primjer, znamo za teške situacije kroz koje prolaze progonjene manjine u različitim dijelovima svijeta; što su prokazana mnoga nasilja i nepravde počinjeni nad siromašnima i nad stvorenim svijetom; što se govori o mnogim zaboravljenim ratovima. Bio bi gubitak ne samo za informiranje nego za društvo u cjelini i za demokraciju kad bi tih glasova nestalo: osiromašenje za čovječanstvo' (Papa Franjo, Poruka za Svjetski dan sredstava društvenog priopćavanja 2021.)

Naslanjajući se na ove riječi pape Franje, u povodu Svjetskoga dana slobode medija, mi, članovi Hrvatskog društva katoličkih novinara, upozoravamo na brojne slučajeve kršenja slobode govora i slobode izvještavanja, kao i na otežano djelovanje novinara i ugrožavanje njihove egzistencije u doba pandemije. Istodobno u doba širenja lažnih vijesti i dezinformacija, govora mržnje i senzacionalizma, potičemo sve novinarke i novinare da, svjesni svoje odgovornosti prema publici, ustraju u traženju istine, pridržavajući se pri tome profesionalnih načela i novinarskih etičkih kodeksa – stoji u izjavi koju je u ime Društva potpisala predsjednica Suzana Peran.

Ovdje poslušajte prilog: Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
06 svibnja 2021, 14:33