Iskustvo provedbe integracijskih aktivnosti za izbjeglice i migrante u kontekstu korištenja europskih sredstava
Martina Prokl Predragović (JRS) - Zagreb
Isusovačka služba za izbjeglice u Hrvatskoj privodi kraju istraživanje vezano uz iskustvo provedbe aktivnosti za izbjeglice i migrante u kontekstu korištenja europskih sredstava, posebice iz AMIF-a i Europskog socijalnog fonda. Cilj istraživanja je prikupiti podatke o relevantnim akterima na području integracije u Republici Hrvatskoj i o preprekama s kojima se susreću prilikom korištenja sredstava, uz čiju podršku provode većinu svojih projekata. Krajnji je cilj prikupljenih podataka iznjedriti preporuke koje će služiti kao osnova panel raspravi na okruglom stolu o AMIF/ESF+ fondovima za programsko razdoblje 2021-2027 koji će u prvoj polovici ožujka 2021. organizirati Isusovačka služba za izbjeglice u suradnji s EU organizacijama European Council on Refugees and Exiles (ECRE) i PICUM – Platform for International Cooperation on Undocumented Migrants, te uredom EU parlamenta u Hrvatskoj. Isusovačka služba za izbjeglice organizira ovo događanje kako bi informirala sudionike i potaknula suradnju uoči predstojećih konzultantskih procesa na europskoj, no ponajviše na nacionalnoj razini, kako bi se detektirali stvarni prioriteti i potrebe te potaklo partnerstvo i savjetovanja, vodeći se potrebama iz područja rada s ugroženim skupinama, državljanima trećih zemalja, izbjeglicama, prisilnim migrantima, te u području integracije, društvene uključenosti, socijalne podrške i interkulturalnosti.
Upitnik su ispunila ukupno 23 dionika aktivna na polju migracija i integracije u Hrvatskoj. Radi se o nevladinim organizacijama, stručnim službama Republike Hrvatske, tijelima državne uprave, jedinicama lokalne samouprave, javnim ustanovama u vlasništvu Republike Hrvatske, znanstveno istraživačkim ustanovama i obrazovnim ustanovama koje pružaju direktnu pomoć i podršku osobama u integraciji i djeluju na području zaštite i promicanja ljudskih prava. Navedene organizacije s ciljanom skupinom provode širok raspon aktivnosti, te su na osnovu svog iskustva naveli uočenu problematiku na području prihvata i integracije, te istaknuli najveće potrebe i prijedloge.
Preliminarni rezultati istraživanja pokazuju kako su sve organizacije složne u stavu da bi se financijski resursi mogli adekvatnije raspodijeliti s obzirom na potrebe korisnika, u slučaju da se osmisli nacionalna strategija u komunikaciji s organizacijama koje su najčešće u kontaktu s korisnicima na terenu i na temelju komunikacije sa samim korisnicima usluga, odnosno na temelju konkretnih potreba korisnika.
Osim toga, svrsihodnije korištenje sredstava bilo bi više moguće kad bi se korisnici sredstava profilirali na temelju usluga koje pružaju, čime bi se smanjilo preklapanje u pružanju usluga krajnjim korisnicima.
Veliki broj organizacija nailazi na kontinuirane izazove u pronalasku financijskih sredstava za rad s ciljanom skupinom te se često suočavaju s generalno nestabilnom financijskom situacijom. Navedena financijska nestabilnost dovodi do neodrživosti kontinuiteta u provođenju aktivnosti na koje su organizacije usmjerene u radu s korisnicima, što u konačnici utječe na život, razvoj i integraciju osoba kojima služe, pri čemu su najugroženiji migranti i izbjeglice.
Još jedan problem na koji organizacije nailaze je manjak prostora za rad, te se smatra da bi postojanje velikog društvenog centra u kojima bi organizacije mogle raditi s izbjeglicama riješilo problem manjih udruga, koje ne raspolažu adekvatnim prostorom, kao i onih organizacija koje imaju prostore na periferiji koji su teže dostupni ciljanoj skupini.
Iz Isusovačke se službe za izbjeglice nadaju kako će rezultati ovog istraživanja dodatno potaknuti suradnju i dijalog vladinog i nevladinog sektora u procesu formiranja učinkovite i kontinuirane integracijske strategije, koja će služiti na dobrobit kako samim izbjeglicama i migrantima, tako i društvu koje ih prima.
