Dan posvećenog života u Subotici
Biskup se u uvodnom dijelu euharistijskoga slavlja, prije blagoslova svijeća, osvrnuo na blagdan Svijećnice kazavši: Svjetlo svijeće koje 'hrani' rastopljeni vosak, ponajprije je simbol Isusa Krista koji se iz ljubavi žrtvuje za nas. Zapaljene su svijeće također znak pripravnosti za Gospodina koji dolazi. Stoga zapaljena svijeća označava Isusovu nazočnost; na oltaru, kod navještaja evanđelja, pred tabernakulom, kod sakramentalnog slavlja ili prilikom raznih blagoslova. Svijeća prati krštenikov život. Neka nam ove svijeće koje ćemo sada blagosloviti, budu znak Isusa koji nas uvijek prati, osvjetljava nam životni put i vodi nas u vječno blaženstvo.
Biskup je u homiliji protumačio evanđeoski temelj blagdana Prikazanja Gospodinova, istaknuvši: Teološki gledano dubok je i ljudski potresan događaj Prikazanja, premda se na prvi pogled ne događa ništa neobično; ponavlja se stari običaj židovskoga naroda, svakog prvorođenca prikazuju Bogu za potpunu službu, a onda ga simbolički otkupljuju za ovaj život. Isusa njegovi roditelji prikazuju kao svakog židovskog dječačića. No utjelovljena Riječ Božja sigurno prikazuje i sebe.
Cijeli će Isusov život biti poslanje ljudima da se na taj način izvrši univerzalna Božja volja da se svi ljudi spase. Isusov će život biti život za druge u Bogu. On je u pravom i istinskom smislu riječi čovjek za druge. Dok za sebe tražimo poruku toga blagdana i događaja, moramo krenuti od čina prikazanja – rekao je biskup Večerin i nastavio – Naš život ima smisla samo ako ga prikažemo Bogu. Sve ono što želimo zadržati sebi, izgubljeno je za vječnost. U našem životu postoji nerazuman strah; ako nešto damo Bogu, kao da je to tada za nas izgubljeno.
Mnoge se majke i općenito roditelji boje dati svoga sina ili kćer za svećenika odnosno časnu sestru, jer se boje da će ih tako izgubiti. Šteta što ljudi ne pitaju neku majku svećenika ili redovnice kako se osjeća zato što joj je sin postao svećenik ili kći časna sestra. Nisu ih izgubile, već dapače, dobile. To vrijedi i za svaku drugu stvar; naš posao, ako ga slobodno prikažimo Bogu, dobit ćemo ga natrag u blagoslovljenom obliku. Naši planovi, naše radosti i nadanja, no i strahovi, sve to dobiva drukčiju vrijednost, ako ih prikažemo Bogu – napomenuo je biskup.
Približavajući likove pravednika Šimuna i udovice Ane u događaju Prikazanja, biskup je istaknuo: Oni pred nama stoje kao vječni primjer čovjeka koji traži i nalazi Boga, makar se taj Bog skrivao u najobičnijim prilikama svagdanjeg života, kao što je jedno maleno dijete u naručju svoje majke. No tko živi u Bogu, taj vidi i ono što svjetovni ljudi ne vide. O, kako bismo rado saznali njihovu tajnu, kako su uspjeli prepoznati Onoga koga su oduvijek očekivali, a učenjaci i službeni vjerski vođe onoga vremena nisu ga uspjeli prepoznati.
Ako pažljivo čitamo evanđelje, možda ćemo naći tu tajnu – rekao je biskup i primijetio – Šimun je bio „pravedan i bogobojazan i iščekivaše utjehu Izraelovu“ (Lk 2,25). Sva tajna nalazi se u tih nekoliko riječi. Za Anu se kaže da je „služila Bogu“ (Lk 2,37). Pravednost je prvi uvjet za prepoznavanje Boga. Pravedan u biblijskom smislu jest čovjek koji je drag u Božjim očima i koji hodi putovima Gospodnjim. Drugi je uvjet čekati Gospodina. Ana se trudila da Božja prisutnost među ljudima u ovom svijetu postane što vidljivija. Takvi mogu prepoznati Isusa i nakon toga pripovijedati drugima.
Danas se Crkva spominje svih onih koji su svoje živote predali i prikazuju ih Bogu kroz zavjete čistoće, siromaštva i poslušnosti kao redovnici i redovnice. Oni svojim životom svjedoče ljepotu vječnog, blaženog života u Bogu. Oni su nam znak i svjedoci života koji nas čeka nakon ovozemaljskog života. Danas smo pozvani moliti za njih, da budu vjerodostojni svjedoci koji će za Boga privući i osvojiti mnoge duše. Molimo da Gospodin umnoži redovnička zvanja u našoj biskupiji i cijeloj Crkvi – potaknuo je biskup.
U Subotičkoj biskupiji od muških redovničkih zajednica djeluju franjevci, karmelićani i Braća Dobroga Pastira, a od ženskih Sestre Naše Gospe, Bačke sestre Naše Gospe (hrvatska i mađarska grana), Kćeri milosrđa TSR svetoga Franje, te sestre dominikanke. Misnim slavljem na Svijećnicu započela je devetnica Gospi Lurdskoj. Svakoga će dana u 17 sati i 30 minuta u franjevačkoj crkvi biti služena misa na hrvatskom jeziku s marijanskim razmatranjem. Istovremeno, po redovitom će rasporedu, na mađarskom jeziku, u subotičkoj katedrali biti organizirana duhovna obnova na čast Prečistom Srcu Marijinu, suzaštitnici Subotičke biskupije.
