Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić s obzirom na pandemiju bolesti Covid-19 istaknuo je: „I dalje ću nastojati, što sam predlagao i odgovornima, kako bi se zaštitilo vjernike od diskriminacije, da se postave i primjenjuju kriteriji koji su jasni, smisleni, lako obrazloživi i provedivi, tako da se štiti zdravlje svakoga čovjeka, osobito najugroženijih.

Neno Kužina - Zagreb

U utorak, 22. studenoga, u 11 sati u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću počet će sprovodni obred s ukopom gospićko-senjskog biskupa u miru Mile Bogovića, priopćio je Biskupski ordinarijat. Sudjelovat će rodbina pokojnika i crkveni velikodostojnici. Vjernici će moći sudjelovati putem izravnog prijenosa na Facebook stranici Gospićko-senjske biskupije i na Laudato TV. Mons. Mile Bogović, rođen 7. kolovoza 1939. u Cerovcu, u Župi Slunj, preminuo je 19. prosinca u Respiracijskom centru KBC-a Rijeka. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana postigao je doktorat iz crkvene povijesti. Bio je tajnik riječkog nadbiskupa Viktora Burića, rektor Teologije u Rijeci, župnik u Praputnjaku, generalni vikar Riječko-senjske nadbiskupije, voditelj Sakralne baštine u Senju, te profesor crkvene povijesti na Riječkoj teologiji. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 4. lipnja 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije i dodijelio mu titulu naslovnoga biskupa Tamate. Biskupsko ređenje mons. Bogovića slavljeno je 29. lipnja u riječkoj katedrali sv. Vida. Podjelom teritorija Riječko-senjske nadbiskupije, gdje je mons. Bogović dao svoj doprinos, 25. svibnja 2000. papa Ivan Pavao II. ustanovio je novu biskupiju sa sjedištem u Gospiću, koja je dobila ime Gospićko-senjska biskupija i ušla u sastav Riječke crkvene pokrajine kao sufraganska biskupija. Ivan Pavao II. imenovao je mons. Milu Bogovića prvim biskupom novoustanovljene biskupije, a ustoličenje je proslavljeno na svetkovinu sv. Jakova 25. srpnja u Gospiću. U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji biskup Mile obnašao je službe predsjednika Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. Bio je član Biskupskih komisija HBK: za odnose s državom, za dijalog sa SPC, za Hrvatski Caritas, član Mješovite komisije HBK, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica. Na srcu mu je bio povratak stanovnika na ognjišta u teško stradaloj Lici, te obnova sakralnih prostora. Najveći njegov projekt bila je izgradnja Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Izraze sućuti gospićko-senjskom biskupu Zdenku Križiću uputili su članovi hrvatskog episkopata i najviši predstavnici državne vlasti, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković, prenijela je IKA.

U Gvozdu je iznenada u 68. godini preminuo župnik tamošnje Župe sv. Petra i Pavla fra Tomislav Jurić, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Bio je župni vikar u Ovčarevu, u Barlovcima u Banjolučkoj biskupiji, prefekt u Dječačkom sjemeništu u Visokom, župnik u Ivanjskoj, gvardijan u Franjevačkom samostanu u Petrićevcu i župnik u Vojniću.

U Zadru je u 73. godini preminuo dr. fra Ante Bilokapić, član Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri. Služio je u Hvaru, na Voštarnici u Zadru, u Göpingenu i u Wiesbadenu u Njemačkoj, u Samostanu sv. Ante u Splitu gdje je obnašao i službu magistra bogoslova. Ponovnim dolaskom u Zadar skrbi za samostan sv. Duje u Kraju na otoku Pašmanu, te upravlja Župom Banj. Sprovodni obred fra Ante Bilokapića bit će 23. prosinca u 10.30 na Groblju „Lovrinac“ u Splitu, a misa zadušnica služit će se u samostanskoj crkvi na Poljudu.

Na Pilama u Dubrovniku i ove godine se provodi akcija Caritasa Dubrovačke biskupije „Podijelimo radost Božića“. Ove su godine u središtu pozornosti stanovnici Čučerja, župe koja je teško stradala u potresu. Uz pridržavanje epidemioloških mjera volonteri su prvog dana, 19. prosinca, dočekivali sugrađane koji su donosili pakete s hranom, higijenskim potrepštinama i slatkišima. Uz darove obitelji i pojedinaca, i ove godine akciji su se priključile gradske i županijske institucije te razne udruge.

U socijalnu samoposlugu Caritasa Zadarske nadbiskupije stigla je dosad najveća donacija u sklopu božićne akcije darivanja, objavio je 17. prosinca HRT. Stanovnici Vira, Vrsi i Privlake te članovi Boksačkoga kluba Ares donirali su više od 6 tona namirnica i ostalih potrepština. Ne samo predblagdansko vrijeme već i pandemija, čini se, pokrenuli su ljude. Iako fizički udaljeni, ljudi žele pomagati. Prikupljalo se ono najpotrebnije, a volontera bilo je i više nego dovoljno. Zadovoljstvo darivanja iskusili su i najmlađi. Da su stanovnici Zadarske županije široke ruke i spremni pomoći pokazuje i podatak da police zadarske socijalne samoposluge nikada ne zjape prazne. „Do sada nismo doživjeli veliku krizu ili oskudicu, postoje donatori koji surađuju cijelu godinu s Caritasom i doprinose njegovim potrebama, ističe ravnatelj Caritasa Zadarske nadbiskupije don Darijo Matak. Trenutno se zadarskom socijalnom samoposlugom koristi 450 obitelji, a prioritetni korisnici su obitelji s više djece, starije i bolesne osobe, umirovljenici bez obiteljske podrške, zaposleni s minimalnim primanjima i korisnici zajamčene mjesečne naknade.

Za Badnjak i Božić, 24. i 25. prosinca, u crkvama će iznimno biti dopuštena misna slavlja s više od 25 osoba, uz ograničenje broja ljudi temeljenom na kriteriju da svaka osoba ima sedam četvornih metara za sebe, kazao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Krunoslav Capak, a prenijela Hina u petak, 18. prosinca. Docent Capak je istaknuo da prostor od sedam četvornih metara po osobi osigurava 2,6 metara razmaka između pojedinaca, što struka smatra dovoljnim razmakom za sprječavanje širenja bolesti. Obraćajući se svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je istaknuo: „I dalje ću nastojati, što sam predlagao i odgovornima, kako bi se zaštitilo vjernike od diskriminacije, da se postave i primjenjuju kriteriji koji su jasni, smisleni, lako obrazloživi i provedivi, tako da se štiti zdravlje svakoga čovjeka, osobito najugroženijih, ali i da se ne dopusti pojačavanje napetosti u društvu. I dalje ću pozivati na pozornije razmatranje specifičnosti crkvenih okupljanja i liturgijskih slavlja, na veću osjetljivost prema vjerničkoj stvarnosti, na plodonosni dijalog i dosljednu primjenu kriterija za sve. Smatram veoma štetnim postupanje kojim bi se, u traženju ravnoteže između medicinskih i epidemioloških zahtjeva te političkih ciljeva, izgubio dublji smisao, onaj naime koji niti u najtežim kušnjama nije problem, nego otvara obzore nade i rješenja“. Draga braćo svećenici, piše kardinal Bozanić, nastojte i sljedećih dana svoje pastoralno djelovanje uskladiti tako da se pridržavate civilnih mjera i preporuka. Povećajte broj euharistijskih slavlja.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
21 prosinca 2020, 13:20