Sveti papa Ivan Pavao II. Sveti papa Ivan Pavao II.  

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Diljem Hrvatske danas se s osobitom zahvalnošću slavi spomendan sv. Ivana Pavla Drugog.

Neno Kužina - Zagreb

Diljem Hrvatske danas se s osobitom zahvalnošću slavi spomendan sv. Ivana Pavla Drugog. Njemu su posvećene mnoge crkve, a Požeška biskupija štuje ga i kao svoga utemeljitelja. Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu jutros je nakon misnog slavlja održan „okrugli stol“ u povodu 100. obljetnice rođenja sv. Ivana Pavla II. koji je zaštitnik Odjela za sociologiju HKS-a.

Odluku Katoličke Crkve u Hrvatskoj da se u doba pandemije dobrovoljno odrekne 10 posto iznosa koji joj je namijenjen za 2020. godinu iz državnog proračuna temeljem ugovora između Svete Stolice i RH, za Ludato TV komentirao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Potvrdio je kako je ta vijest stara barem pet mjeseci, pojasnivši:  „Nismo mi ovlašteni da tako nešto činimo, nego je naš prijedlog morao ići u Vatikan jer su Ugovor sklopili država Vatikan i država Hrvatska. Pa je moralo doći odobrenje od državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina, koji je to zaista s radošću učinio. Dapače, kardinal Parolin pohvalio nas je kad smo zajedno s njim bili na susretu u Splitu i u razgovoru s premijerom Plenkovićem“. Podsjetivši na to kako to nije prvi put da se Crkva odrekla dijela sredstava, počevši od 2009. do 2012., nadbiskup je dodao: „Crkva je smatrala i smatra potrebnim sudjelovati u, rekli bismo, narodnoj i općoj krizi, društvenoj krizi. Tako smo se i ove godine, od svibnja do kraja 2020. godine, odrekli 10 posto, što će iznositi više od 22 milijuna kuna. Nije prikladno i u duhu Evanđelja, moram to isto tako reći, hvaliti se dobrim djelima, jer Evanđelje savjetuje: ‘neka ne zna ljevica što čini desnica’. Htjeli smo time sudjelovati u ublažavanju trenutačne krize koja je pogodila naše društvo, ne samo pojavom pandemije koronavirusa nego i teškim potresom koji je pogodio naš glavni grad Zagreb“.

Tužna vijest dolazi iz Jelenja u Riječkoj nadbiskupiji . S ponedjeljka 19. na utorak 20. listopada opljačkana je, devastirana i oskvrnuta župna crkva Sv. Mihovila arkanđela. Župnik Ivan Milardović u izjavi za Hrvatski katolički radio rekao je da su otuđene mnoge stvari, liturgijski predmeti, među kojima i moći bl. Alojzija Stepinca. „Oštećenja su takva da crkvu ne možemo u dogledno vrijeme koristiti, dok se ne vrati u prvotnu funkciju. Policija provodi istražne radnje temeljito i opsežno tako da konačno stanemo na kraj onome tko to čini“. To je treća provala i pokušaj pljačke župne crkve unazad pet godina, a prema riječima župnika, znakovito je da se uvijek ponavlja pred svetkovinu Svih svetih. „Ovakvi čini nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Vjernička zajednica i drugi ljudi osjećaju se ugroženo i tužno. Kao i ja. Teško mi je i molim za onoga koji je to učinio. Neka mu Gospodin bude milostiv i oprosti sve kriminalne radnje i slabosti i neka se obrati. Mi ćemo zahvaljujući Božjoj providnosti mise u dogledno vrijeme slaviti u područnoj crkvi Sv. Maksimilijana Kolbea u Podhumu koju smo prije pet godina sagradili i blagoslovili“, izjavio je župnik Milardović.

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uputio je svećenicima, redovnicima i redovnicama pismo s novim odredbama i preporukama u svezi sa sprječavanjem širenja zaraze koronavirusom. Apelira na poštivanje obveze nošenja zaštitnih maski u svim zatvorenim prostorima gdje se okupljaju ljudi. „To uključuje svete mise i druga okupljanja u crkvi kao i okupljanje djece i mladih na katehezi. Osim zaštitnih maski jako je važno držati razmak. Nemojte se umoriti ponavljati i upozoravati vaše vjernike o potrebi nošenja maski i držanja razmaka. Štoviše, pokažite to i svojim primjerom. Osobna higijena, tj. dezinfekcija ruku kao i dezinfekcija prostora su vrlo bitni kako bi se spriječio prijenos virusa. Neka se za vrijeme svetih misa ne okuplja zbor i neka se preko svetih misa ne pjeva. Pjevanjem se povećava aerosol u zraku, a time se povećava i moguća transmisija virusa. S time povezano, neka se obustave i sve probe župnih zborova, kao i druga okupljanja koja u ovom trenutku nisu nužna. Molitvene zajednice koje postoje u župama ili se okupljaju u župnim prostorima neka privremeno obustave svoje susrete ili neka ih održavaju on-line. Sva međusobna druženja i okupljanja svećenika, redovnika i redovnica neka se, bilo otkažu, bilo svedu na najmanju moguću mjeru, uz minimalni broj sudionika i što kraće zadržavanje“, ključni je dio pisma nadbiskupa Barišića.  

Na Groblju Krista Kralja u Požegi, 20. listopada u svećeničku grobnicu položeno je mrtvo tijelo prelata Vjekoslava Marića. Misu zadušnicu i sprovodne obrede predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević, u zajedništvu s pedesetak svećenika, među kojima je bio i provincijal Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda fra Milan Krišto. U homiliji biskup je istaknuo kako je »znakovito što je prelat Vjekoslav Marić preminuo na Misijsku nedjelju i blagdan sv. Luke Evanđelista. Naime, bio je žarke vjerničke duše, pučki misionar, koji je tijekom 94 godine svoga života, 70 godina svećenički svjedočio cjelovito predanje Bogu, uložio ga u poslanje koje mu je povjerila Crkva u duhu Evanđelja primljena od apostola. To potvrđuje i 35 imenovanja i razrješenja zapisanih u njegovu svećeničkom Osobniku«.

Crkva u Hrvata bogatija je za još jedno knjiško izdanje. Riječ je o novoj knjizi Ordinarijata Križevačke eparhije koja na znanstveni način prikazuje povijest Marčanske i Križevačke eparhije. U knjizi „Grkokatolička Križevačka eparhija“, osim o povijesnim biskupijskim sjedištima na sjeveru Hrvatske, govori se i o slabo poznatoj povijesti Grkokatoličke Crkve u Slavoniji i Dalmaciji. Na temelju povijesnih dokumenata piše se o nekadašnjem grkokatoličkom biskupijskom sjedištu u Pakracu. Danas tek rijetki znaju da je sadašnja pakračka pravoslavna saborna crkva četiri godine bila grkokatolička katedrala. Knjiga donosi jedinstvene podatke o trojici grkokatoličkih biskupa u Dalmaciji o kojima crkvena javnost gotovo ništa ne zna. Oni su iza sebe ostavili niz dokumenata koji se uglavnom čuvaju u Arhivu Kongregacije za evangelizaciju naroda i širenje vjere u Rimu.

U prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, u organizaciji Kršćanske sadašnjosti i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, 19. listopada predstavljen  je Zbornik „Laudato si’! Kako mijenjati stil života?“ Uredili su ga prof. dr. sc. Stjepan Baloban i doc. dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac, a predstavili prof. dr. sc. Silvija Migles s Katedre socijalnog nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu prof. dr. sc. Vladimir Dugalić.

Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić istaknuo je da je Crkva pozvana biti subjektom povijesnih zbivanja. Ona posreduje božanski život te vrši četverostruku službu čovjeku i društvu – odsjeva svjetlom Božje istine, liječi i uzdiže dostojanstvo ljudske osobe, učvršćuje i povezuje društvo i daje smisao i uzvišeno značenje ljudskom djelovanju, dodajući da u tom vidu valja shvatiti socijalni nauk Crkve od Lava XIII. do pape Franje. „Vrhovni svećenici već više od 125 godina govorili su i pisali o ljubavi, pravdi, istini, miru, okolišu i drugim socijalnim temama, ali i proročkim glasom upozoravali na nepravde, nasilja, zlouporabe i druga zla ljudske povijesti. Oni to čine i danas sa željom da suvremenom društvu ponude svoj konstruktivni obol u stvaranju boljega svijeta. „Zbog svoje službe i nadležnosti Crkva se ne podudara s političkom zajednicom niti se veže uz bilo koji politički sustav, jer ona je znak i čuvarica transcendentnosti osobe. To je kod nas zajamčeno potpisanim ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske, prema kojima su politička zajednica i Crkva neovisne i autonomne, a obje u službi ljudi i društvenoga napretka“, riječi su nadbiskupa Puljića. Predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić zahvalio je svima na “zanimanju, sudjelovanju i podršci radu Centra“. Napomenuo je da je Papina enciklika Laudato si’ svojim promišljanjima i porukama “u našoj hrvatskoj društvenoj, ali i u crkvenoj javnosti, ostala pomalo nezapažena”. “Kao predsjednik Upravnog odbora Centra socijalnog nauka Crkve radujem se što je tim zbornikom radova istodobno 11. knjigom u nizu obnovljen i veoma dobar i vrijedan niz izdanja Centra”, rekao je nadbiskup, a prenijela IKA.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u ponedjeljak, 19. listopada, u Banskim dvorima, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, predsjednika Komisije HBK za odnose s državom i člana Stalnog Vijeća HBK splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora i apostolskog upravitelja Porečke i pulske biskupije Dražena Kutlešu i generalnog tajnika HBK dr. Krunoslava Novaka. Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministrica kulture i medija i predsjednica Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Nina Obuljen Koržinek te ravnatelj Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Šime Jerčić. Na sastanku su potvrđeni kvalitetni odnosi hrvatske Vlade i Katoličke Crkve, a naglašeno je da će se nastaviti rješavati ključne teme koje se tiču rada Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Vlade Republike Hrvatske, osobito u pogledu pravnih, karitativnih i statusnih pitanja. Predsjednik Vlade i predstavnici Hrvatske biskupske konferencije istaknuli su važnost kontinuiranog dijaloga Katoličke Crkve i Vlade te resornih ministarstava o brojnim društvenim temama. Dogovoreno je da će se susreti na razini predsjednika Vlade i vodstva HBK održavati dvaput godišnje, u proljeće i jesen. Predsjednik Plenković osvrnuo se na aktivnosti Vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, usmjerene na očuvanje zdravlja hrvatskih građana te izložio gospodarske i socijalne mjere koje Vlada poduzima za zaštitu radnih mjesta te standarda građana, priopćili su Služba za odnose s javnošću Vlade i Tiskovni ured HBK.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
22 listopada 2020, 13:39