Iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

Svečanim euharistijskim slavljem pred crkvom sv. Roka jučer je u Primoštenu proslavljena 250. obljetnica štovanja Gospe od Porta. Glavni služitelj šibenski biskup Tomislav Rogić, u zajedništvu s umirovljenim biskupom Antom Ivasom i primoštenskim župnikom Juricom Petkovićem, u svojoj je homiliji naglasio kako je pobožnost Gospi od Porta puno više od nekog običaja. „Ova pobožnost 250 godina zalijeva molitvom naše korijene, identitet našega bića, čovjeka vjernika ovoga kraja. Vjera u Krista Spasitelja i zagovor njegove Majke oblikovala je dušu, stavove, život i odnose vjernika koji su je sačuvali. Bila je sigurno utočište u mnogim nevoljama s kojima se trebalo nositi: pošasti, oskudica, ratovi, doba komunizma i nijekanja vjere. Bilo je raznih križeva i iskušenja, neizvjesnosti i ugroza, borbe za život u siromaštvu. U svemu tome vjernička duša uvijek je znala gdje se obnavlja snaga, učvršćuje nada i dobiva snaga za životne borbe“. Šibenski je biskup kazao kako i taj dan žele Gospu od Porta moliti „da nam isprosi istu snagu vjere za ovo naše današnje vrijeme. Da ne zaboravimo onaj najvažniji životni cilj: život zauvijek u Bogu, u radosti neba. Da na tom putu ne izgubimo kompas i ne dopustimo da nas varave slike zemaljskih dobara zarobe i odvuku pogled od vječne sreće s kojom se ništa prolaznog ne može mjeriti“.

Požeška biskupija danas slavi svoga zaštitnika, sv. Lovru. Središnje euharistijsko slavlje u svečevoj crkvi u Požegi prijepodne je služio biskup Antun Škvorčević. Kako je današnji svetac i zaštitnik Biskupijskog Caritasa, na slavlju su sudjelovali i Caritasovi volonteri iz svih župa, biskupijski stipendisti i korisnici Caritasove kuhinje u Požegi. Biskup je blagoslovio novu zgradu sjedišta Caritasa Požeške biskupije u Cirakijevoj ulici, a otvoren je i natječaj za stipendije Zaklade Požeške biskupije za pomoć učenicima i studentima u novoj školskoj i akademskoj godini.

U organizaciji Ureda za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije, 8. i 9. kolovoza nekoliko tisuća mladih sudjelovalo je na tradicionalnom 38. hodočašću „Od Gospe do Gospe“. Hodočasnički put počeo je u prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu gdje su mladi mogli pristupiti sakramentu pomirenja kako bi čista srca krenuli na put do Gospina svetišta u Sinju. Euharistijsko slavlje služio je splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić. „Riječ Božja večeras dodiruje temu vjere. Čuli smo čitanje iz Knjige proroka Habakuka. U njegovom životu se može pronaći svatko od nas. Mi, poput njega, gledamo na stvarnost iz ljudske perspektive. Puno nam je toga nejasno te prigovaramo Gospodinu, smatrajući mnoge stvari nepravednima. No, Gospodinov pristup je drugačiji od našega. On je strpljiv i milosrdan“, kazao je nadbiskup Barišić, dodavši „da tek čovjek vjere uspijeva prepoznati Božju logiku. Nastavio je: „Želio bih da ovo naše hodočašće bude hodočašće vjere. Na ovom putu usmjerimo pogled prema Majci Mariji koja nam je svima uzor vjere, uzor koji nas vodi do izvora našega života – Isusa Krista“. Don Mihael Prović je zaželio da noć tišine, molitve i hoda mladima bude korisna za duhovnu izgradnju te da nakane koje nose u srcima budu uslišane od Gospe – naše najmoćnije zagovornice. Na put dug 35 km mladi su hodočasnici prvi put krenuli novom rutom – tzv. „Stazom Gospi Sinjskoj“ koju je uredila Hrvatska gorska služba spašavanja koja je, uz predstavnike policije i hitne pomoći, brinula za sigurnost hodočasnika. Volonteri Ureda za mlade pripremili su okrjepu. Ranu jutarnju misu u dvorištu svetišta služio je generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović.

Rijeka, Zagreb i Trogir bili su u znaku proslave sv. Dominika. Šibenski biskup Tomislav Rogić na svečev je blagdan u subotu, 8. kolovoza, služio misno slavlje u šibenskom ženskom dominikanskom samostanu Gospe od Ružarija. Uz dominikanke koje djeluju u samostanu, na slavlju su bila djeca i odgojiteljice Dječjeg vrtića Blažena Hozana koji djeluje pri dominikanskom samostanu. „I nama je, poput svetog Dominika, ustrajno svjedočiti da se može živjeti drugačije nego što svijet živi. Da se može imati drugačije ciljeve, želje, radosti i zanose od onih kakvima je svijet sklon. Možda puno puta nismo ni svjesni da propovijedamo upravo našim načinom života. I ako naša zauzetost oko dobra i međusobno zajedništvo u vjeri, bratskoj ljubavi bude još očitija i mi ćemo ispuniti našu ulogu za ovo naše vrijeme“, rekao je biskup Rogić, dodavši kako ovo vrijeme neke opće nesigurnosti, ne samo zbog virusa, nego i svega drugog što uz epidemiju ide, traži nenametljive svjedoke nade i pouzdanja koji će svojim životom svjedočiti radost neba, vječnosti prema kojoj idemo.

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći, „osmi“ u kolovozu, kao redoviti hodočasnički dan proslavljen je u subotu u istoimenom Gospinu svetištu u Slavonskom Brodu. Glavni služitelj središnjeg hodočasničkog slavlja – grkokatoličke božanske liturgije sv. Ivana Zlatoustoga bio je apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić. Aktualizirajući Evanđelje koje donosi događaj u Kani Galilejskoj, mons. Stipić u homiliji je posvijestio kako će Isus, kao što je na poticaj svoje majke Marije u Kani Galilejskoj pretvorio vodu u vino, i ‘bljutavost našega života’ u koju dođemo zbog nedostatka ljubavi, pretvoriti u novo vino ljubavi koje nam je potrebno da bismo živjeli boljim i kreposnijim životom. Pojasnio je da je za to potrebno pozvati Krista u svoj život, prihvatiti njegov model života, mentalitet, način razmišljanja, jer jedino On može sve mijenjati na bolje. Mons. Stipić blagoslovio je drvenu ikonu Presvete Bogorodice, koja potječe iz 18. stoljeća, a koju su Ukrajinci donijeli sa sobom došavši u ove krajeve, zahvalivši župniku Hmilju i njegovim župljanima što su ikonu svojim darovima ovih dana restaurirali, te će krasiti župnu crkvu Uzvišenja svetoga Križa čija je obnova u tijeku. „Ova je slika svjedok da su naši grkokatolici oduvijek bili veliki štovatelji Presvete Bogorodice i zato su i radosno prigrlili i zavoljeli ovo svetište Gospe Brze Pomoći, rekao je apostolski administrator Križevačke eparhije, a prenijela IKA.  

Na blagdan Preobraženja Gospodnjeg, 6. kolovoza, požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je u Novom Varošu, filijali Župe Stara Gradiška, slavlje blagoslova obnovljene kapele Preobraženja Gospodnjega, koju su Srbi razorili u Domovinskom ratu. Čestitao je vjernicima Novog Varoša svetkovinu zaštitnika njihove povijesne kapele i njihova mjesta. Ustvrdio je kako je tužno biti svjedokom razaranja materijalnih dobara, ali je još tužnije što čovjek pritom razara sama sebe. Pozvao je na molitvu da se više nikada ne dogodi rat i razaranje. Kazao je da se danas zajedno sa župljanima želi podsjetiti na nevolje koje su ih u novije doba snašle u starogradiškoj župi, kako bi još jedanput postali svjesni da živimo u svijetu nemoći, prolaznosti i ranjenosti zlom, ali i da bi, potaknuti Božjom riječi, povjerovali kako to nije naša konačna sudbina, već jedan drugačiji svijet, plod Božje inicijative u Isusu Kristu. Ustvrdio je da u Hrvatskoj dobro i točno vide samo oni koji usred mnoštva zlih ljudskih inicijativa znaju prepoznati Božje inicijative, s njima surađivati i na njima graditi. “Dok se sa svima vama radujem novoizgrađenoj župnoj crkvi u Staroj Gradiški, a sada i kapeli u Novom Varošu, sa svom iskrenošću i poniznošću srca želim zajedno s vama izraziti duboku žalost i osudu rušenja katoličkih, pravoslavnih i židovskih sakralnih objekata na ovim prostorima, osobito u vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata, kao i u Domovinskom ratu. “Pridružujemo se glasu hrvatskih biskupa koji su na čelu s nadbiskupom Alojzijem Stepincem u pismu poglavniku od 20. studenog 1941., kao i u drugim prigodama, osudili nasilje nad pravoslavnima i rušenje njihovih svetinja”. Požeški je biskup dodao kako “ovom prigodom s jednakom žalošću osuđujemo rušenje pravoslavnih crkava za vrijeme Domovinskog rata, kao i razaranje katoličkih crkava na području koje je u ono vrijeme bilo pod srpskom vlašću. Još uvijek su vidljivi tužni tragovi koje je ostavila vlast tzv. SAO Krajine razaranjem svih katoličkih župnih crkava, od Voćina do Jasenovca i Stare Gradiške, većine kapela i župnih stanova”. “Dok još uvijek liječimo te rane, danas u Staroj Gradiški na ovom teškom, ali časnom mjestu ponavljamo i usvajamo evanđeosko načelo za koje se usred rata zauzimao kardinal Franjo Kuharić: „Ako tko razori tvoju kuću ili crkvu, ti njegovu čuvaj! Ne dopusti da te zlo izazove, uplete u svoje mreže, te postaneš gubitnik i žrtva”. Biskup Škvorčević je zamolio Gospodina da primi našu pokoru i molitve, te nas poštedi od razorne moći zla u sadašnjem i budućem vremenu.