Vatican News
Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Jučer je na spomen-području Crkve Muke Isusove u Maclju obilježena 75. obljetnica maceljskih žrtava. Presvetu euharistiju služio je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski.

Neno Kužina - Zagreb

Jučer je na spomen-području crkve Muke Isusove u Maclju obilježena 75. obljetnica maceljskih žrtava. Presvetu euharistiju služio je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, varaždinskim biskupom u miru Josipom Mrzljakom, provincijalom Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda fra Ilijom Vrdoljakom i drugim svećenicima. U propovijedi biskup Gorski je istaknuo da iako je Drugi svjetski rat završio prije 75 godina, nepravda nije ispravljena. „S tugom u srcu moramo ustanoviti da nepravda ne samo da nije ispravljena, nego se ona, na žalost, obnavlja i raste. No u nama ne smije biti nepravde, u nama ne smije biti zla. Nemojmo dopustiti zlu da zahvati srca i savjesti jer to uništava svaki život”, poručio je biskup. Nastavio je: „U tom ratu, moramo biti svjesni, nije bilo strane koja nije počinila zločin, ali kako povijest pišu pobjednici koji često po uhodanom modelu dio svojih zločina pripisuju poraženima, mi smo još uvijek bez mnogih odgovora zarobljenici prošlosti. Zato jer ne postoji politička volja da se stvari razjasne. U 30 godina postojanja slobodne hrvatske države smjenjivale su se vlade i ni jedna nije razjasnila temeljno pitanje ozdravljenja duha i pomirenja hrvatskog naroda koji je zatrovan lažima”, ocijenio je biskup Gorski. Istaknuo je da bi sve već odavno bilo riješeno kad od podijeljenog naroda mnogi ne bi imali koristi. Biskup je kazao i kako hrvatski narod više nije podijeljen samo na lijeve i desne, već da je u potpunom rasulu ideja i vrednota. Vjernike je pozvao da se zajedno s njime pomole za ponovnu duhovnu preobrazbu hrvatskog naroda, za pomirenje i novi zanos u izgradnji pravednijeg društva i domovine u kojoj će se svi osjećati jednako vrijedni i prihvaćeni. Izaslanstva državnih institucija položila su vijence i zapalila svijeće. Macelj je najveće stratište nakon Drugoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske. Šutnja o maceljskim žrtvama prestaje s utemeljenjem samostalne hrvatske države 1990. godine. U lipnju 1992. Državna komisija Hrvatskog sabora počela je istraživanja. Ukupno su na području Maclja istražene 23 jame i pronađeni zemni ostatci 1.163 osobe. Oko 130 jama ostalo je neistraženo, a smatra se da je riječ o 12 do 13 tisuća žrtava. U Maclju su i ostatci 21 svećenika, redovnika i bogoslova, ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. godine.

Informativna katolička agencija, zahvaljujući Udruzi Macelj 1945., objavila je homiliju kardinala Franje Kuharića "S gubilišta poruka mira", koju je izrekao u misnome slavlju na lokaciji Lepa Bukva u Maceljskoj šumi 9. lipnja 1991. godine. „Nevina je žrtva svaki muž i žena, svaki mladić ili djevojka, svako dijete ili starac, koji je ubijen samo zato jer je pripadao svome narodu, jer je bio član svoje Crkve ili je imao, po svojoj savjesti, političko uvjerenje različito od ideologije i politike onih koji su imali silu u ruci i možda bez ikakve odgovornosti samovoljno slali u smrt koga su htjeli i koliko su htjeli“, rekao je tada blage uspomene kardinal Kuharić. Nastavio je kako su to bila strašna vremena kad su bila pogažena sva etička načela i sve međunarodne konvencije koje su uvijek štitile ranjenike i zarobljenike od nasilja, koje su jamčile svakoj osobi sigurnost i zaštitu protiv samovolje, a na odgovornost je mogao biti pozvan i moglo se suditi samo onome koji se doista zločinom ogriješio o život i pravo drugoga i kome je objektivni sud, uz mogućnost obrane, to dokazao. „Svaka nedužna žrtva, pripadala ona bilo kojem narodu, bilo kojoj vjerskoj zajednici i bilo kojem političkom uvjerenju, umorena bilo gdje i bilo kada, zaslužuje poštovanje i molitvu, ima pravo da joj se vrati dostojanstvo i čast. Mi kršćani čvrsto vjerujemo da je čovjek slika Božja i da su svi ljudi i narodi jednakoga dostojanstva pozvani od samoga Boga da žive u miru, slobodi, pravednosti i sigurnosti, sa svojim neotuđivim pravima“, rekao je 91. u Maceljskoj šumi zgrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.

Na drugom Antunovskom hodu mladih u subotu, 6. lipnja, u organizaciji Centra za promociju duhovnih zvanja franjevaca konventualaca na čelu s fra Stjepanom Brčinom i uz suradnju dviju župa sv. Antuna, na Svetom Duhu i u Sesvetskim Selima, sudjelovalo je tisuću dvjesto mladih. Vlč. Antun Sente stariji, župnik u Sesvetskim Selima, mladima je poručio kako oni povezuju istok i zapad grada Zagreba. “Želim vam da hod bude uspješan, da doživite zajedništvo s Bogom i jedni s drugima. Hod podrazumijeva kretanje. Da bismo hodali, moramo napustiti jedno mjesto kako bismo došli do drugog. Tako je često i u našim životima. Moramo napustiti sebične navike i ugode koje nas vežu za ovaj život kako bismo dosegli visine u kojima nas očekuje Bog. Tim činom postajemo bolji prema obitelji, prijateljima i kolegama. Kada hodamo, moramo podnijeti, odnosno prinijeti i žrtvu. Tako i vi danas podnosite i prinosite žrtvu uz hod, sunce, bolne noge i druge stvari koje već sutra neće više igrati ulogu. Sve ćete to napraviti kako biste navečer proslavili ovaj događaj koji će obilježiti Zagreb. Ovaj milosni trenutak ne možete ponoviti jer će već sljedeće godine sve biti drukčije. Zato nemojte propuštati milosti u svojim životima kako biste primili neku koja će možda doći ili ne“, rekao je župnik u Sesvetskim Selima, početnoj točki hoda. Mladi su posjetili samostan hercegovačkih franjevaca u Dubravi, a središnji događaj bio je evangelizacija na Trgu bana Jelačića, koju je predvodila plesna skupina Evangelizacijske zajednice. Hod je završen dolaskom na Sveti Duh gdje je bilo organizirano euharistijsko klanjanje, čašćenje relikvija svetog Antuna i slavljenje uz Petra Buljana i Amorose.

Svetkovina svetog Kvirina, zaštitnika Krčke biskupije, proslavljena je u krčkoj katedrali. Glavni služitelj presvete euharistije, u zajedništvu biskupa Riječke metropolije, bio je varaždinski biskup Bože Radoš. Domaćin, krčki biskup Ivica Petanjak izrazio je žaljenje što ovogodišnja svetkovina, zbog poznatih okolnosti, ne može biti proslavljena kao do sada – s mnoštvom koncelebranata, uzvanika te sudjelovanjem župljana iz svih župa. Napomenuo je kako smo svi pozvani zahvaliti Bogu i našim nebeskim zaštitnicima što je cjelokupno područje Krčke biskupije bilo pošteđeno pandemije koja je zahvatila gotovo cijeli svijet i odnijela mnoge žrtve. U homiliji biskup Radoš poželio je „neka nas sveti Kvirin zagovara na životnome putu kako bismo i sami postali kanal po kojem Kristov Duh dolazi do svakog čovjeka“. Postulator u kauzi za proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega biskupa Antuna Mahnića vlč. Saša Ilijić izrazio je radost što je mons. Radoš u ovoj godini 100. obljetnice rođenja za nebo Sluge Božjega, ujedno i hodočasnik varaždinske crkve u katedralu u kojoj je grob biskupa Mahnića, koji je s tog istog mjesta tražio i zazivao zagovor svetog mučenika – biskupa Kvirina. Zaželio je da mu biskup Mahnić izmoli jasna kršćanska načela koja će ga voditi u njegovom životu i biskupskoj službi. Pozvao ga je da sa svećenicima i vjernicima Varaždinske biskupije dođe na grob Sluge Božjega. Gostu je uručio portret biskupa Mahnića, rad akademske slikarice Eve Vukine rodom iz Varaždinske biskupije.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
08 lipnja 2020, 12:01