Osvrt na zbornik "Da život imaju" povodom 70. rođendana kardinala Bozanića

Marito Mihovil Letica - Zagreb

″Ja dođoh da život imaju, / u izobilju da ga imaju″, riječi su Isusove koje čitamo u 10. retku 10. poglavlja ″Evanđelja po Ivanu″. Neizbježivo se nadaje pitanje kakav je i od kuda dospijeva izobilni život o kojemu Isus, Dobri pastir, govori farizejima.

U Novome zavjetu susrećemo za fenomen života dva osnovna termina, oba grčka: ″bíos″, vremeniti život u kojemu ćemo kao zemna i nenužna bića prije ili kasnije umrijeti, i ″zoē″, duhovni, Božjom milošću dani i dinamičkim principom nošeni život koji je od vječnosti i za vječnost. Fizički odnosno biološki život raste i razvija se po zakonima što ih je Bog Stvoritelj upisao u živa stvorenja, a duhovni se život rasprostire i uzrasta po evanđeoskim zakonima koje uspostavio je Sin Božji, naš Spasitelj i Otkupitelj. On, Isus Krist, svojim bogočovještvom prenosi zemaljske horizonte u nebeske perspektive, potire prostorne i vremenske granice te, harmonizirajući biološki i eshatološki život, daruje nam život vječni. U izobilju da ga imamo.

″Da život imaju″, naslov je Zbornika u povodu 70. rođendana kardinala Josipa Bozanića, metropolita i nadbiskupa zagrebačkoga i velikoga kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sunakladnici su Katolički bogoslovni fakultet i Kršćanska sadašnjost, a urednici Mario Cifrak, Ružica Razum, Nenad Malović i Anto Barišić.

Ovo prigodno izdanje u povodu 70. obljetnice života kardinala Bozanića svečano je predstavljeno u utorak 26. studenoga 2019. u dvorani ″Vijenac″ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. O Zborniku su govorili predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras te Stjepan Baloban, pročelnik Katedre socijalnoga nauka Crkve na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Svečanomu skupu nazočilo je desetak biskupa, uz njih redovnički poglavari i poglavarice te visoki predstavnici društvenog i političkog života među kojima posebno treba spomenuti predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović te ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

S događaja predstavljanja vraćamo se na sâm Zbornik u predgovoru kojega je prof. dr. Mario Cifrak, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, uz ostalo napisao: ″Naš je slavljenik prije trideset godina zaređen za biskupa koadjutora Krčke biskupije (25. lipnja 1989.), a 1997. postao je zagrebački nadbiskup i metropolit i veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.″

Čini se poželjnim reći da je pridjev ″krčki″ osobito važan ne samo u životu našega slavljenika kardinala Bozanića nego i u povijesti cijeloga hrvatskog naroda i Crkve u Hrvatâ. Naime, odnosni pridjev ″krčki″ priziva nam uklesana u kamenu slova Bašćanske ploče, koja je lapidarni dokument srednjovjekovne hrvatske pismenosti, glagoljični ukles zapisan na hrvatskoj redakciji crkvenoslavenskoga jezika. Počinje kršćanskom trinitarnom invokacijom ″u ime Oca i Sina i Svetoga Duha″, a u trećemu se retku spominje hrvatsko narodno ime u sintagmi ″Zvonimir kralj hrvatski″. Pridodamo li ovom povijesnom prisjećanju krčke knezove Frankopane, jasan će nam zasjati uvid da pridjev ″krčki″ nije samo odnosni nego, mogli bismo reći, ″amblematski″, da je posrijedi svojevrsna sinegdoha kojoj se prijenos značenja zasniva na odnosu dijela i cjeline, otoka Krka i zemlje Hrvatske, krčkoga glagoljaškog bogoslužja i kršćanskoga kulturnoga kruga, tj. pripadnosti Kristovoj Crkvi. Stoga je posve prikladno što je sadržaj Zbornika smješten između slikâ krčke katedrale i zagrebačke katedrale na unutarnjim stranama ovitka.

Zbornik u čast kardinala Josipa Bozanića obaseže više od 800 stanica i podijeljen je u četiri cjeline kojih su naslovi: ″Pastir″, zatim ″Pastoral i odgoj″, pa ″Filozofija i teologija″, a četvrta cjelina naslovljena je ″Povijest″. U ovoj su knjizi objedinjeni radovi trideset i troje autora, među kojima šestorice biskupa odnosno nadbiskupa, tri akademika, četiri teologinje, devetnaest teologa i jednoga vjernika laika. U nemogućnosti da se osvrnem na sve u zborniku sadržane radove, spomenut ću tek neke.

Valter Župan, biskup krčki u miru, pisao je o mons. Josipu Bozaniću kao krčkome biskupu, zagrebačkome nadbiskupu i kardinalu. ″Očito je da su njegova nastojanja uvelike prelazila granice Krčke biskupije, a kasnije i Zagrebačke nadbiskupije, te dala značajan doprinos za cijelu domovinsku ali i univerzalnu Crkvu″, zaključuje biskup Valter Župan.

O mjestu i ulozi nadbiskupa zagrebačkoga na Drugoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije pisao je Denis Barić, docent na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu. Nadbiskupska služba kardinala Josipa Bozanića na poseban je način obilježena ovom sinodom, koja je najavljena 2002., otvorena 2016., a zaključena 2018., ističe Denis Barić te nastavlja: ″Slijedeći promišljanja svojih prethodnika u nadbiskupskoj službi o sazivanju sinode, blaženoga Alojzija Stepinca i sluge Božjega kardinala Franje Kuharića, nadbiskup Josip Bozanić je, razmišljajući i savjetujući se, osjetio jednodušnu potporu i suglasnost o potrebi odvijanja sinode u ovom vremenu.″

Nadalje, Tonči Matulić, profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, govori o suvremenim dinamikama odnosa Crkve i znanosti. Akademik Stjepan Damjanović svoj rad posvećuje Bašćanskoj ploči, naslovivši ga ″Kako je dragi kamen hrvatskoga jezika s Krka dospio u Zagreb″, a zatim valja spomenuti rad ″Krčki biskup Bartolomej Bozanić u krugu hrvatskih biskupa XIX. stoljeća″ koji napisao je akademik Josip Bratulić. O Đakovačkoj ili Bosanskoj i srijemskoj biskupiji i njezinim granicama govori u svojemu radu Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki u miru. Akademik Emilio Marin s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta priložio je rad ″Strossmayer i mursijski biskup Valens″.

Doista je riječ o zborniku dostojnu 70. obljetnice rođenja i 30. obljetnice biskupske službe zaslužnoga kardinala Josipa Bozanića, metropolita i nadbiskupa zagrebačkoga. U skladu s geslom na njegovu grbu – ″Ut vitam habeant″ (″Da život imaju″) – zaželimo mu svako dobro u povodu njegove životne i pastirske obljetnice.