O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Prigodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael danas (11. studenog) je na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu svečano otvorena konferencija koju su organizirali Veleposlanstvo Države Izrael, Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj, Zagrebačka nadbiskupija i Hrvatsko katoličko sveučilište, a pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Veliki kancelar Hrvatskoga katoličkog sveučilišta zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u svome je pozdravnom govoru istaknuo da je taj događaj – koji se zbio prije 25 godina – znak koji ne prestaje privlačiti i poticati. I broj ovdje okupljenih svjedoči da događaj uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael ima puno šire značenje od jednoga međudržavnog bilateralnog čina – kazao je nadbiskup, dodavši kako je on plod ne samo dijaloga koji se oslonio na uvide i smjernice Drugoga vatikanskog sabora, nego i zauzetosti konkretnih ljudi potaknutih djelovanjem Božjega Duha, među kojima se s posebnim poštovanjem sjećamo svetoga pape Ivana Pavla II..
To je okvir – nastavio je kardinal – koji omogućuje bolje uzajamno poznavanje i jačanje povjerenja. U tome imamo dragocjenu zajedničku baštinu, na koju se možemo osloniti i nadovezati. U Zagrebu i Hrvatskoj, ne previđajući bolnu prošlost i razne zapreke, postoji bogata baština, osobito duhovna i kulturološka, međuodnosa kršćanstva i židovstva, na koju se treba vraćati, ponirati u dubinu i upoznavati nepoznato, ali i ispravljati iskrivljeno. Sa sviješću da su posude u našim rukama i srcu krhke, u njima prenosimo vjeru, nadu i ljubav, s porukom da iskrena vjera, premda življena u različitosti, ne zatvara; upravo kao što ni istina ne zatvara i ne razdvaja, nego povezuje. Ideologije se tomu protive, jer one razgrađuju i stvaraju sukobe – upozorio je zagrebački nadbiskup, poručivši da pred nama stoje mnoga područja u kojima osjećamo da treba govoriti mudrost ukorijenjena u Objavi, iskustvo pročišćeno trpljenjem, kultura koja je izrasla i raste iz židovsko-kršćanskih korijena, pazeći da se nikada ne udaljimo od zaštite ljudskoga života. Molim Gospodina da nas sve blagoslovi i prati svojom ljubavlju i mirom. Šalóm! – zaključio je svoj pozdravni govor veliki kancelar Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua – obraćajući se nazočnima – istaknuo je kako je Temeljni sporazum između Svete Stolice i Države Izrael, prema nekim stručnjacima, jedan od najznačajnijih bilateralnih sporazuma u povijesti međunarodnih odnosa 20. stoljeća te kako zasigurno predstavlja prekretnicu u odnosima židovske zajednice i katoličkih vjernika.
Riječ je o dugom procesu, obilježenom s jedne strane željom Izraela da prizna Svetu Stolicu, a s druge strane brigom Svete Stolice za pristup svetim mjestima, posebno u Jeruzalemu, zbog kojih je zatražen poseban međunarodno zajamčeni status kojim bi se osigurao slobodan ulaz i sloboda vjeroispovijesti na simboličkim mjestima triju monoteističkih religija koje Jeruzalem smatraju svetim gradom – pojasnio je nuncij, podsjetivši ujedno na ulogu pape Ivana Pavla II., koji je odrastao uz mnoge pripadnike židovskoga naroda te svjedočio holokaustu Drugoga svjetskog rata.
Potrebno je vrijeme kako bi se izgradilo povjerenje i temelji za snažne odnose. Nadajmo se da će ova 25. obljetnica ojačati zajedničku volju Svete Stolice i Države Izrael za rastom uzajamnoga povjerenja i međusobnoga poštivanja – zaključio je apostolski nuncij Giorgio Lingua.
Veleposlanik Države Izraela u Republici Hrvatskoj Ilan Mor u svome se obraćanju prisjetio povijesti odnosa Države Izrael i Katoličke Crkve te istaknuo važnost Drugoga vatikanskog sabora koji je omogućio revoluciju odnosa između Katoličke Crkve i židovskoga naroda. Veleposlanik Mor istaknuo je važnost međusobnoga duhovnog poštivanja te njegovanja dijaloga i političkih odnosa. Citirajući papu Franju, koji je rekao kako kršćanin ne može biti antisemit zbog svojih židovskih korijena, ukazao je na važnost prenošenja poruke saborske deklaracije „Nostra aetate“ na sveučilištima, u Crkvi, u političkom životu i medijima, a ponajviše mladima, zaključivši kako je upravo obrazovanje ono koje omogućava nadilaženje fanatizma te osposobljava za dijalog.
Ovomu dodajmo kako prigodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael Apostolska nuncijatura i Veleposlanstvo Države Izrael u Republici Hrvatskoj organiziraju nekoliko prigodnih programa, među kojima – u suradnji s Požeškom biskupijom – i izložbu fotografija „Papa Franjo u Izraelu“ koja će u Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi biti otvorena u četvrtak, 14. studenoga – na blagdan sv. Nikole Tavelića koji je mučeništvo podnio upravo u Jeruzalemu.
Časni brat Ivan Kolarević iz Družbe Isusove preminuo je 7. studenog u isusovačkoj zajednici u Zagrebu na Fratrovcu, u 91. godini života i 61. godini redovništva. Sprovod će biti sutra (12. studenoga), u 11.40, na Gradskome groblju Mirogoj, a sveta misa zadušnica služit će se u Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, neposredno nakon sprovodnih obreda.
Brat Ivan Kolarević rođen je 6. ožujka 1929. godine u Đakovu, u siromašnoj zemljoradničkoj obitelji. Završio je obrtničku izobrazbu za krojačkog pomoćnika te 1959. godine stupa u novicijat u Zagrebu kao kandidat za časnog brata. Kao redovnik je obavljao službe sakristana, vratara, a ponajviše krojača, služeći u zajednicama u Sarajevu, Zagrebu, Osijeku i Dubrovniku. Od 1967. do 1978. radio je kao krojač u Generalnoj kuriji Družbe Isusove u Rimu, gdje je upoznao mnoge uzorne redovnike iz vodstva Družbe i upio dubine ignacijevske duhovnosti. Nakon povratka u Hrvatsku radio je u Kolegiju na Jordanovcu, a od 1983. pa sve do jeseni 2019. kao krojač u Palmotićevoj. Među subraćom je dobio naslov: Umjetnik za izradu talara – klasičnog isusovačkog redovničkog odijela. Radio je taj posao s vidljivom ljubavlju, posebno kad su dolazili novi kandidati za Družbu. Njegova poruka kandidatima za koje je šivao talare bila je sljedeća: Osjeti li netko Gospodinov poziv za duhovno zvanje, posebno za brata, mora znati da se taj poziv može ostvariti samo molitvom, žrtvom i željom samo Gospodinu i dušama služiti. Bit će iznenađenja. Gospodin će koji puta križati naša očekivanja. Ali, na kraju On nagrađuje, kako samo On zna i hoće: stostruko već u ovom životu, a ona neizmjerna nagrada čeka nas u vječnosti.
