"Pomoć Crkvi u nevolji" predstavila izvještaj o progonima kršćana od 2017. do 2019.
Marco Guerra; Mate Žaja – Vatikan
Zaklada papinskoga prava „Pomoć Crkvi u nevolji“ predstavila je u četvrtak, 24. listopada, u Rimu izvještaj o progonima kršćana u svijetu u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Kardinal Joseph Coutts, nadbiskup Karachija u Pakistanu, u predgovoru je izvještaja napisao da je kršćanstvo najprogonjenija vjera u svijetu. Napomenuo je pritom da vjerski progoni mogu imati različite oblike te naveo primjer brutalnih napada samozvane Islamske države (ISIL) na kršćane i Jezide u Iraku i Siriji. Drugi su oblici – primijetio je – malo suptilniji, poput diskriminacije, prijetnji, iznuđivanja, otmice, prisilnog obraćenja, uskraćivanja prava i ograničenja slobode.
U promatranom se razdoblju, vezano uz progon kršćana, stanje u svijetu nije poboljšalo, a popisu zemalja u kojima kršćani trpe zbog svoje vjeroispovijesti pridružili su se Kamerun, Burkina Faso i Šri Lanka. Afrika je nova fronta islamskog fundamentalizma, o čemu svjedoči činjenica da je od 17 svećenika i redovnica koji su ubijeni ove godine, njih 14 stradalo na tom kontinentu. U Burkini Faso je u prvih šest mjeseci 2019. godine ubijeno 20 kršćana, uključujući 6 svećenika i jednog protestantskog pastora.
Što se tiče azijskoga kontinenta, u Indiji je primjerice u posljednje dvije godine zabilježeno više od 1000 napada hinduističkih ekstremista na kršćane, uz više od 100 uništenih crkvi. U zatvoreničkim se kampovima u Sjevernoj Koreji pak, prema različitim procjenama, nalazi između 50 i 70 tisuća kršćana koji zbog svoje vjere trpe zlostavljanje, uključujući izvansudska pogubljenja.
Na predstavljanju izvještaja zaklade „Pomoć Crkvi u nevolji“ govorio je, među ostalima, otac Jude Raj Fernando, rektor svetišta svetog Antuna Padovanskog u šrilankanskom Colombu, gdje je prošloga Uskrsa u terorističkom napadu poginuo veliki broj ljudi. Svećenik je istaknuo da su, unatoč teškoj rani koja im je nanesena, i dalje nepokolebljivi u vjeri koja im omogućuje da oproste svojim progoniteljima. Opraštamo, ali i dalje zahtijevamo pravdu za svoje žrtve – rekao je otac Fernando.
