JRS predstavio projekt savjetovanja žena izbjeglica žrtava nasilja

Martina Prokl Predragović (JRS) - Zagreb

Isusovačka služba za izbjeglice - JRS predstavila je u ponedjeljak rezultate, zaključke i metodologiju dvogodišnjeg projekta 'Sukreiranje metode savjetovanja žena izbjeglica žrtava rodno uvjetovanog nasilja (CCM-GVB)'. U ovom projektu, koji se istovremeno provodio u 13 europskih zemalja, u središte je stavljena dobrobit, osnaživanje, savjetovanje i integracija žena izbjeglica. Pritom se ne misli samo na žene kojima je status izbjeglice određen na temelju Konvencije UN-a o izbjeglicama iz 1951. godine, već na sve žene koje su u postupku utvrđivanja izbjegličkog statusa (tj. koje traže azil), koje su dobile međunarodnu zaštitu (supsidijarnu zaštitu ili azil) ili se nalaze u procesu deportacije. Opći cilj ovog projekta je informiranje, potpora i poticanje prijavljivanja žena izbjeglica žrtava rodno uvjetovanog nasilja, pružajući im pristup uslugama podrške. Ovaj projekt poboljšava pristup uslugama podrške i kapacitete stručnjaka da pomažu žrtvama, obučavanjem, međusobnim učenjem i sukreiranjem nove usluge podrške (metode savjetovanja).

Provedene aktivnosti obuhvaćale su sustvaranje metode savjetovanja za žene izbjeglice, žrtve rodno uvjetovanog nasilja, poticanje izgradnje kapaciteta među savjetnicima, prikupljanje i evaluiranje podataka o potrebama žrtava te uspostavljanje mreže stručnjaka.

„Naše iskustvo govori da je potreban i nužan sustav azila koji će voditi posebnu brigu o ženama kao posebno ranjivoj skupini“ – istaknula je Iva Lizović iz Isusovačke službe za izbjeglice i dodala: „Žene moraju biti što ranije informirane u pristupačnom i razumljivom formatu o rodno utemeljenom nasilju i njihovim pravima u sustavu azila.

Smještaj za izbjeglice mora biti siguran i rodno osjetljiv, trebalo bi biti omogućeno upućivanje u skloništa za žene. Zakonodavstvo i postupci trebaju biti izmijenjeni kako bi se zajamčilo da se zahtjevi za azil žena uvijek rješavaju pojedinačno, a ne kao dio obiteljskog zahtjeva.

Zajamčeno pravo na besplatnu pravnu pomoć već u fazi prijave i pravo na pravnog zastupnika na prvom razgovoru. Pravni asistenti trebaju biti osposobljeni i specijalizirani za prepoznavanje i pomoć ženama koje su žrtve.“

U tom je smislu potrebno osigurati siguran ulazak za žene izbjeglice u zemlje Europske unije, kako bi se smanjila mogućnost njihovog iskorištavanja od strane krijumčara i muških suputnika na njihovom nesigurnom i po život opasnom izbjegličkom putu. U tom smislu, potrebno je povećati broj izbjeglica obuhvaćenih projektima preseljenja i premještaja, stvoriti humanitarne koridore, pridajući posebnu pozornost ženama žrtvama nasilja. Osim toga, dublinska direktiva trebala bi se koristiti na humanitarnim osnovama, posebno u slučajevima kada bi majka i dijete bili na drugi način razdvojeni.

Olakšavanje spajanja obitelji, npr. postavljanjem novih, pristupačnijih centara i konzulata, još je jedna stvar koja bi olakšala u rješavanju specifično teških situacija s kojima se susreću žene izbjeglice.

Potrebna je, poručili su dalje iz Isusovačke službe za izbjeglice, suradnja svih dionika uključenih u proces rada sa ženama izbjeglicama. Ovaj projekt posebno naglašava formu multidisciplinarnih savjetovanja koja nisu samo puko pružanje pravnih podataka i kazivanje žrtvama koja prava i mogućnosti imaju. Kroz proces ih se prati, pruža im se podrška, osnažuje ih se na svaki mogući način. Tada su one same spremnije sudjelovati u postupku i tražiti prava. Važno je razumjeti i da žene izbjeglice nisu homogena skupina te stoga pristup prema ženama iz različitih država i kultura treba biti prilagođen. I dok god je nasilje ovoliko čest i normalizirani dio života žena izbjeglica te ostaje neviđeno i nedovoljno prijavljeno zbog normalizacije, srama i nepovjerenja, potrebno je otvarati puteve prema samim ženama te utjecati na zakonodavni sustav i raditi na poboljšanju pristupa u praksi – oko čega je posebno nastojala Isusovačka služba za izbjeglice, svakodnevno radeći sa ženama izbjeglicama s kojima i po završetku ovog projekta nastavlja provoditi iste aktivnosti, kao idući korak ove uspješne metode savjetovanja.