Sestra Eugenia Bonetti: Razmatranja za Križni put posvećena ženama svedenima na ropstvo

Benedetta Capelli; Ariana Anić - Vatikan

U očima sestre Eugenije Bonetti nazire se mir; isti onaj mir koji su brojne žene, uklonjene s ulice, pronašle zahvaljujući njoj koja ih je oslobodila prepoznajući u njima današnje Veronike. Na susretu s novinarima, održanom 17. travnja u Tiskovnom uredu Svete Stolice, misionarka Gospe od utjehe govorila je o svojem životu odraženom u razmatranjima za Križni put koji će se održati u rimskom Koloseumu na Veliki petak.

Svi smo odgovorni

Kada joj je tu zadaću povjerio kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, sestra Eugenia je odmah pristala i rekla 'da', među ostalim, – kako je objasnila – zato što negativni odgovor nije dolazio u obzir. Njezin je san – kazala je – da se u Koloseumu, mjestu trpljenja iz prošlosti, danas skupe boli brojnih ženā bez lica, bez imena, bez nade, s kojima se postupa samo po načelu 'upotrijebi i baci'. Svi smo pozvani na odgovornost – mišljenje je sestre Eugenije – jer u igri su veliki iznosi koji se zarađuju na koži siromašnih. Svi od toga imaju koristi osim njih – napomenula je te upozorila da se ne smije uništavati život tih osoba.

Poslanje sestre Eugenije na ulicama

Govoreći o sebi, misionarka se spomenula vremena, dugog 24 godine, koje je provela u Keniji, među mladima koji žele budućnost, a potom i povratka u Italiju, u centar za pomoć doseljenicima. Nisam htjela biti tamo, moje je mjesto bilo u Africi – kazala je. Ali, susret s Marijom, mladom prostitutkom, promijenio je njezin život.

Moje je obraćenje prošlo kroz jecaje te žene koja je došla tražiti pomoć, ali ja nisam imala vremena saslušati ju jer je započinjala sveta misa. Došla je sa mnom u crkvu; svi su me gledali, jer bilo je čudno vidjeti redovnicu zajedno s djevojkom s ulice. Dok sam molila čula sam njezin plač. Njoj je bilo oprošteno, a ja sam s mise otišla toliko potresena da te noći nisam mogla spavati. Gospodin mi je pokazao put kojim trebam ići – kazala je redovnica koja se otada posvetila spašavanju žena od kojih brojne u njoj vide majku.