Zabrinutost kubanskih biskupa u vezi s novim Ustavom

Roberto Piermarini; Mate Žaja - Vatikan

Stanovnici Kube su u nedjelju, 24. veljače, glasali na referendumu o novom Ustavu te su ga podržali s velikom većinom glasova (oko 84,4%). Referendum je održan gotovo godinu dana otkako je Miguel Díaz Canel na mjestu predsjednika te zemlje zamijenio Raula Castra, a u tekstu novoga Ustava, među ostalim, ističe se priznavanje privatnoga vlasništva te potvrda socijalizma i komunizma kao državnoga uređenja.

Upozorenje biskupa na tekst Preambule Ustava

U preambuli teksta predloženoga na referendumu dodana je tvrdnja da samo u socijalizmu i komunizmu ljudsko biće može postići svoje puno dostojanstvo. Kubanska biskupska konferencija je u vezi s time 2. veljače objavila priopćenje u kojem upozorava da izričito spominjanje komunističke i socijalističke doktrine isključuje ostvarivanje prava na različitost misli o čovjeku i društvenom uređenju. Biskupi su se u spomenutom priopćenju usredotočili na četiri teme zastupljene u novom Ustavu: isključivanje drugih oblika potpunog ostvarenja ljudskog bića, izuzev socijalizma i komunizma; ispravno razumijevanje sekularne države; cjelovita vizija braka i obitelji; te gospodarstvo u službi općeg dobra.

Kubanski su biskupi također upozorili da ustavna tvrdnja o Kubi kao sekularnoj državi nije u skladu s preambulom Ustava koja je obilježena marksističko – lenjinističkom ideologijom. Sloboda prakticiranja vlastite vjere – kako su upozorili – ne sastoji se u jednostavnoj slobodi vjerovanja, već u slobodi svake osobe da živi prema svojoj vjeri i da je javno iskazuje, s poštovanjem prema drugome. Ta sloboda podrazumijeva pravno priznanje Crkve, njezinoga identiteta i poslanja.

Zahtjev za pravnim priznanjem Crkve

Biskupi su istaknuli da Crkva ima pravo obznaniti svoj moralni nauk utemeljen na evanđelju, sustavno se služiti komunikacijskim sredstvima, slobodno poučavati i evangelizirati, graditi te stjecati i posjedovati dobra u skladu sa svojom djelatnošću. Crkva ima pravo udruživati se ne samo u svrhu vjerskih ciljeva, nego i obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih i dobrotvornih. U tom kontekstu biskupi su ponovili zahtjev, izražen u listopadu, za pravnim priznanjem Crkve, njezinoga identiteta i poslanja te poštovanje prigovora savjesti.

Odgovornost i bitna funkcija obitelji

U vezi s člancima Ustava koji otvaraju put prema priznavanju istospolnih zajednica brakom, biskupi su upozorili da je to u suprotnosti s voljom većine Kubanaca koji su branili instituciju braka kao zajednicu jednoga muškarca i jedne žene. U 84. članku Ustava priznaje se odgovornost i bitna funkcija obitelji u integralnom odgoju novih generacija u skladu s moralnim, etičkim i građanskim vrijednostima, ali se ne navodi da obitelj ima izvornu i nezamjenjivu funkciju u odgoju djece. Kubanska je biskupska konferencija izrazila zadovoljstvo uvođenjem koncepta privatnoga vlasništva te predložila da se uzme u obzir ono što je rečeno u socijalnom nauku Crkve, koja priznaje univerzalnu svrhu vlasništva i njegovu društvenu funkciju u postizanju cjelovitog razvoja osobe, obitelji i općega dobra.