Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

Crkva u Hrvatskoj jučer je slavila dva sveca, Nikolu Tavelića i Ivana Trogirskog. Misno slavlje u Hrvatskom nacionalnom svetištu Nikole Tavelića, crkvi sv. Frane u Šibeniku, predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. U propovijedi je istaknuo kad se nešto voli onda se zato umire, a ono zašto se umire to ne odumire. Za častiti svetog Nikolu u našim vremenima moramo biti vjerodostojni u vjeri. S tugom je primijetio kako Hrvati često dobivaju etiketu da su ustaše, fašisti, nacionalisti. „Zar je grijeh voljeti svoju grudu, korijenje i identitet“, zapitao je kardinal Puljić. Posvijestio je kako je Božji zakon iznad stranačkih i državnih zakona. Ako zakon ne služi čovjeku i ne brani njegovo dostojanstvo i pravo, to je nepravedni zakon. „Nama danas treba snage Nikole Tavelića. Treba nam prave vjere da postojani budemo i ne posramimo naše pretke koji su za tu vjeru ginuli, da bi mi tu vjeru baštinili. To je najsvetije što možemo namrijeti budućim pokoljenjima. Molimo svetog Nikolu da nam tu vjeru isprosi“, riječi su vrhbosanskog nadbiskupa u Šibeniku iz kojega je prvi hrvatski svetac kao misionar krenuo u Bosnu, a potom u Jeruzalem.

Procesiju ulicama Trogira i svečano misno slavlje u tamošnjoj katedrali sv. Lovre predvodio je vojni biskup u Bosni i Hercegovini Tomo Vukšić. Danas su nam potrebni novi posrednici mira, sloge i suradnje. Tu važnu potrebu hrvatskoga društva preporučamo u zagovor svetog Ivana, samozatajnog i upornoga mirotvorca, istaknuo je biskup. „Ivan se, kažu poznavatelji njegova života, u svoje vrijeme, kad su se nad ovim područjem prelamali i sudarali interesi različitih vladara, zauzimao za hrvatsko usmjerenje dalmatinskih gradova. Zato se njegovo ime može pročitati na ispravama hrvatskih kraljeva Krešimira, Zvonimira i Stjepana. Bilo je to u važno vrijeme uspona hrvatskih vladara, ali i u nezgodnim godinama gubitka domaće dinastije, utapanja i žrtvovanja narodne suverenosti u uniji sa širom, ali nehrvatskom političkom zajednicom“. Toliko godina kasnije biskup Vukšić pokušao je oduševiti za sveca koji se pridružio nastojanju opće Crkve, da bude obnovljena i osnažena, vjerna Kristu, da bude ponizna službenica Kristova i da negativne pojave budu odstranjene. Upamćen je kao biskup koji je bio osjetljiv na procese u općoj Crkvi i vrlo ustrajan u obnovi ne samo svoje biskupije, nego i cijele Dalmacije i drugih dijelova Hrvatske. U tomu se, u crkvenom smislu, prepoznaje njegov osjećaj odgovornosti ne samo za duhovno zdravlje klera i vjernika njegove biskupije, nego i svijest biskupske suodgovornosti za cijelu Crkvu Božju, riječi su biskupa Vukšića u Trogiru.

Pag je u znaku 700. obljetnice osnutka Samostana benediktinki sv. Margarite. U samostanskoj crkvi Navještenja Marijina misno slavlje predvodio je generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Josip Lenkić. Istaknuo je kako je benediktinski red obilježio europsku i hrvatsku duhovnost i kulturu, vjersku i kulturnu baštinu. „Dok obilježavamo visoku obljetnicu početka monaškog života u Pagu, u duhu gledamo one koji su se u dugom povijesnom hodu priključili monaškom životu molitve i rada, pa sebe utkali u ovo što mi danas imamo i čime se ponosimo. Kao povijesna bića živimo iz sjećanja i iz nade. Tko je sposoban za istinsko sjećanje, sposoban je i za nadu. Istinsko sjećanje nas ne zatvara u prošlost, nego otvara novoj budućnosti. U paškoj benediktinskoj crkvi i samostanu „svaki kamen govori i otkriva duboke naše povijesne katoličke i hrvatske korijene. Slaveći misu u benediktinskoj crkvi u Pagu, pred očima nam naviru povijesna sjećanja bogate benediktinske predaje uobličene u prekrasne spomenike kulture i umjetnosti po kojima se danas kao narod predstavljamo, a po kojima nas i drugi prepoznaju“, istaknuo je mons. Lenkić. Nakon misnoga slavlja Pag je postao bogatiji za Stalnu izložbu crkvene umjetnosti ženskog benediktinskog samostana sv. Margarite. Benediktinke su uz pomoć dobročinitelja tijekom povijesti samostan i crkvu opremale umjetninama naručivanima kod vrsnih majstora. Djela umjetničkog obrta, slikarstva i skulpture svojom vrijednošću i značenjem prelaze paške i hrvatske nacionalne okvire. Fundus kojim raspolažu toliko je velik da će taj postav zamijeniti postavljanjem novih umjetnina za četiri godine. Muzej se nalazi na drugom katu sada obnovljene zgrade u kojoj je nekad djelovala ženska pučka škola u kojoj su benediktinke poučavale pašku djecu. Na prvom katu u toj zgradi koludrice će u budućnosti dostojno predstaviti vrijedan dio nematerijalne baštine, očuvano umijeće izrade paškog baškotina i koludraške štrike. „Ta tradicija ostavlja neizbrisiv trag u kulturološkoj slici paškog kraja“ rekla je č. m. Bernardica Badurina, opatica paškog samostana. „Velika obljetnica 700 godina djelovanja samostana dokaz je postojanja suživota duhovne, umjetničke, edukativne i humanitarne djelatnosti benediktinki koje su unutar samostana i crkve upotrebljavale i čuvale liturgijsko, sakralno i svjetovno pokretno blago. Veseli što su tijekom stoljeća uspjele sačuvati umjetnine koje zbog iznimnog povijesnog umjetničkog značenja pripadaju najvrjednijem fondu hrvatske ali i svjetske kulturne baštine. Blago koje su tu godinama s puno ljubavi prikupljale i štitile u svom spomeničkom značenju daleko prelazi naše nacionalne okvire“ istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Požeški biskup Antun Škvorčević uputio je svećenicima i članovima župnih pastoralnih vijeća pismo za Međunarodni dan siromaha koji se po odredbi pape Franje obilježava 18. studenoga. Biskup ističe kako treba imati na umu da se pomaganje siromašnih ne sastoji samo u darivanju materijalnih dobara, nego prvenstveno u osobnoj pažnji, blizini i poštovanju koje im se iskazuje te vremenu koje im se posvećuje.

Zaključen je ovogodišnji projekt „72 sata bez kompromisa“. Na glazbeno-zabavnoj večeri u utorak 13. studenoga dodijeljene su zahvalnice svim suradnicima projekta u Zagrebu i nacionalnim podupirateljima. Gotovo tri tisuće volontera, koliko ih je sudjelovalo u projektu, ne bi imalo priliku učiniti dobro djelo da tijekom šestomjesečne pripreme nije ostvarena suradnja sa stotinu ustanova, osnovnih i srednjih škola, domova, udruga i zaklada te da projekt nisu podržali brojni donatori i sponzori, prenijela je Hrvatska katolička mreža.