O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskup Đuro Hranić uputio je 22. kolovoza poruku uz početak nove školske i katehetske godine (2018./2019.) svećenicima, redovnicima i redovnicama, katehetama i vjeroučiteljima, djeci, mladima i roditeljima.
Početak pastoralno-katehetske i školske godine koja je pred nama obilježit će na poseban način dva događaja. Jedan je objavljivanje dokumenta Hrvatske biskupske konferencije pod naslovom „Da vaša radost bude potpuna“ (Iv 15,11), o katehezi i rastu u vjeri u današnjim okolnostima, dok je drugi vezan uz eksperimentalnu provedbu tzv. kurikularne reforme u nekim našim osnovnim i srednjim školama – piše nadbiskup Hranić, ističući kako je i za našu Crkvu kurikularna reforma od posebnoga značenja, jer je Crkva po vjeronauku u školi također postala sudionicom promjena. Istodobno je, tražeći nove putove naviještanja Božje riječi, između korica novoga dokumenta ispisala smjernice svoga daljnjega pastoralnog i katehetskog rada.
Nadbiskup potom podsjeća kako suvremene tendencije obrazovne strategije u Republici Hrvatskoj u središte svoga poslanja stavljaju najprije učenika, što je svakako dobro. Predmeti unutar školskoga sustava, kao isječci stvarnosti u kojoj učenik živi, nastoje učenika osposobiti za rješavanje različitih problema, kako bi u životu postao uspješnim. Tomu će, smatra se, najprije pridonijeti primijenjeno i uporabljivo znanje, koje će, uz digitalnu opismenjenost učenika, biti temeljem životnoga uspjeha. Međutim, funkcionalni pristup obrazovanju božanstvo je neoliberalnoga mita, koji, premda stavlja učenika u središte procesa, ne postavlja pitanje o cilju i smislu njegova života, o tome komu on pripada te o svrsi njegovih nastojanja i rada – upozorava nadbiskup Hranić, podsjećajući kako i papa Franjo s pravom ukazuje da onda kad nedostaje temeljna odrednica života, čovjekova narav teži stvaranju boga prema vlastitoj mjeri, a božanstvo postaje samo izlika kako bi čovjek samoga sebe „postavio u središte stvarnosti“ (usp. Lumen fidei, br. 13.). Tako, dok suvremena škola želi stvoriti „kompetentnoga“ učenika, on zapravo kao da postaje nesposobnim „sve svoje povjerenje staviti u Boga“ (usp. Kateheza pape Franje na općoj audijenciji, 8. kolovoza 2018.) te se svojim stvaralaštvom potvrđivati kao biće odnosa. U takvu okruženju vjeronauk u školi, koji nije i ne može biti 'produžena ruka' župne kateheze, čak često ni mjesto primarnoga duhovnog i vjerskog iskustva, nego tek mjesto življene prve, 'pionirske teologije', postaje jedinom oazom mogućega susreta učenika sa svetim, odnosno s Bogom.
U dugoj povijesti čovječanstva uvijek je bilo onih koji su sebe stavljali u središte, predstavljajući se kao božanstva svoga vremena. I današnji se čovjek često ponaša tako da o Bogu razmišlja kao o nekome tko ga otuđuje od njegova vlastita života i svijeta te sputava njegovo samoostvarenje i slobodu. Crkva pak želi da učenici i vjernici zavole ono što jesu. Želja nam je da svatko od nas upre svoj pogled i srce u Onoga koji nam daje istinu, koji nam dopušta da kao ljudi intenzivno živimo, koji nam ne brani biti velikima. Jer gdje je Bog velik i čovjek smije biti velik. To je moguće „jer mu se pruža ona vjera u Boga Isusa Krista koja nudi mogućnost izbavljenja iz njegove nedostatnosti“ (Da vaša radost bude potpuna, br. 74.) – ističe se u poruci.
Naša Crkva, svjesna učestaloga loma između života i vjere, pasivno i nerijetko privatno življenih vjerskih nadahnuća, kao i sve većeg odmaka od obiteljskoga odgoja u vjeri, upućuje svima vama, dragi svećenici i dragi vjernici, vama draga djeco, mladi i roditelji, poziv na ponovno otkrivanje istinskoga puta do Boga, do Boga Isusa Krista, na novo i živo otkrivanje poruke evanđelja. Susret s njom, osobni susret s Kristom, obnavlja nas, snaži naše odnose, pomaže nam da iz dana u dan živimo Kristovu logiku ljubavi, koja nas vodi u solidarnost i bratsko zajedništvo. Vjera ima moć preobražavati i mijenjati našu životnu stvarnost, darovati nam 'puninu života'. Draga djeco i mladosti, dragi roditelji, vjeroučitelji i braćo svećenici, evangelizacija kao zadaća Crkve najcjelovitija je promocija ljudske osobe. Prihvatite poziv Crkve te se iznova, i u pastoralno-katehetskoj godini koju započinjemo, otvorite bogatstvu evanđeoske poruke, koja jedina može ispuniti naš život. Zajedno sa svima nama ne zaboravite da nitko nije oslobođen od Kristova naloga: „Idite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju" (Mk 16,15) – poručio je u svojoj poruci uz novu pastoralno-katehetsku i školsku godinu predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskup Đuro Hranić.
Porečko-pulski biskup Dražen Kutleša večeras je u policijskom kampu u Valbandonu kod Fažane blagoslovio oltarnu sliku u crkvi Bl. Miroslava Bulešića – uoči 71. obljetnice njegova mučeništva te na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizama u 20. stoljeću (fašizma, nacizma i komunizma). Kroz tu oltarnu sliku željeli smo osvijestiti stradanje vjernika i Crkve nakon II. svjetskog rata. Molimo uvijek na način 'Moja je osveta oprost ' – nikoga osuditi, već moliti da možemo oprostiti i da u našem narodu zažive ljubav i praštanje – istaknuo je u razgovoru za Hrvatski katolički radio vlč. Ilija Jakovljević, povjerenik Porečke i Pulske biskupije za žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća.
Središnje svečano misno slavlje u Svetvinčentu sutra (24. kolovoza) će, s početkom u 18 sati, predvoditi gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, u zajedništvu s biskupima Riječke metropolije.
Na zagrebačkom Jordanovcu danas je započela 47. obiteljska ljetna škola, o temi „Obitelj i duševno zdravlje", a u organizaciji Obiteljskoga centra Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. „Ljudi današnjice osjećaju krhkost koja ide s tempom i načinom života, gdje su kršćanske obitelji pod jednim posebnim pritiskom i osjećajem frustracije pred svim onim što znaju da bi kršćanske obitelji trebale biti i realitetom obitelji“ – rekao je u razgovoru za Hrvatski katolički radio pročelnik Obiteljskoga centra o. Antun Volenik. Dodao je da se ovogodišnjom Školom želi ući u one istine našega života koje se često guraju na stranu, jer se o njima ne govori, jer su teške, a takve se stvari onda vraćaju na različite načine i kreiraju probleme. Ovdje želimo vidjeti gdje su ti problemi i zaista izaći iz te nekakve tajne. Svjedoci smo kako se papa Franjo ne boji izaći iz tajni koje Crkvu 'lupaju po glavi' zadnji niz godina. U tome smislu želimo pomoći u zaštićenoj atmosferi kroz radionice i male grupe s predavačima, koji su stručnjaci u raznim područjima, budući da je riječ o duševnom zdravlju – istaknuo je o. Volenik, dodavši kako je program trodnevne Škole otvoren i ne zahtijeva kotizaciju te svatko može doći i poslušati onu temu ili sudjelovati u radionici koja ga posebno zanima. Cijeli program dostupan je na internetskoj stranici Fakulteta www.ffrz.hr.
