Čelnici Sinode uputili pismo biskupima iznoseći razmatranja o njihovoj ulozi u sinodskom procesu
Kardinal Mario Grech i kardinal Jean Claude Hollerich – odnosno generalni tajnik Sinode i generalni izvjestitelj XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode – uputili su pismo svim biskupima svijeta u kojem iznose nekoliko razmatranja o zajedničkom razumijevanju sinodskog procesa, njegovog napretka i značenja sadašnje kontinentalne faze.
Dvojica kardinala podsjećaju na odgovornost svakog pastira, počela i temelja jedinstva svetog Božjeg naroda, u pogledu sinodskog procesa te ističu kako je Sinoda o sinodalnosti, koju je sazvao papa Franjo, po svojoj naravi jedan put.
Naime, ističu da nema vršenja crkvene sinodalnosti bez vršenja biskupskog kolegijaliteta, potvrđujući time kako te dvije dimenzije života Crkve ne samo da nisu u opreci, nego jedna bez druge ne mogu postojati.
Za Sinodalnu Crkvu: jedina tema Sinode
U zajedničkom pismu kardinali ističu jedinu temu Sinode: Za Sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje.
To je, dakle, jedina tema koju smo pozvani dublje proučiti u svakoj od faza tog procesa. Očekivanja od Sinode 2021.-2024. su mnoga i različita, ali nije zadaća Skupštine uhvatiti se u koštac sa svim pitanjima koja se u Crkvi pretresaju, napomenuli su kardinali.
Fokus na tu temu isključuje mogućnosti da druge teme budu nametnute na dnevni red Sinode, s namjerom da usmjeravaju raspravu i uvjetuju njezine plodove.
Kardinali ističu da je razumljivo da u početnoj fazi sinode opseg ili sfere teme nisu bile jasno definirane. No, kažu, da je to postupno razjašnjeno u kasnijim koracima.
Važno je upamtiti, kažu oni, da su sinteze koje su nastale na biskupijskoj pozornici rezultat razlučivanja pastira u pogledu doprinosa danih tijekom savjetovanja s Božjim narodom.
Radni dokument za kontinentalnu fazu, pak, ima za cilj dati priliku mjesnim Crkvama da slušaju druge. Teme predložene u tom dokumentu, dodaju, ne sačinjavaju dnevni red iduće skupštine Biskupske sinode.
Prepoznavanje prioriteta
Proces slušanja omogućit će mjesnim Crkvama da odrede što rezonira sa svakom od njih, dopuštajući biskupima da identificiraju prioritete, teme koje se ponavljaju i pozive na djelovanje koji se mogu podijeliti i raspravljati na skupštini Biskupske sinode u listopadu.
Nadamo se da će u Kontinentalnim skupštinama glas partikularnih Crkava odjeknuti još većom snagom, istaknuli su kardinali.
Što više rastemo u sinodskom stilu Crkve, to ćemo svi više kao članovi Božjeg naroda – vjernici i pastiri – naučiti se osjećati s Crkvom, u vjernosti Riječi Božje i tradiciji.
Sinoda koja je u tijeku, tvrde kardinali, ima za cilj prije svega odgovoriti na veliko pitanje koje postavlja Crkvu od Drugog vatikanskog koncila: Crkvo, što kažeš o sebi samoj? Kažu da se odgovor na to pitanje može pronaći u Crkvi koja je konstitutivno sinodska, gdje su svi pozvani vršiti svoju crkvenu karizmu u cilju provedbe zajedničkog poslanja evangelizacije.
Subjekt sinodskog procesa: Božji narod
Sinodski proces, nastavljaju, pokazuje kako je to moguće: sveti Božji narod subjekt je sinodskog procesa, upravo kroz proces slušanja koji svaki biskup provodi u svojoj Crkvi.
Biskupi, dakle, imaju dvostruku ulogu u procesu: oni vode konzultacije u svojim mjesnim Crkvama i provode svoju karizmu razlučivanja u sljedećim fazama, uvijek pod Papom, koji ima ovlaštenje sazivati, predsjedavati i potvrđivati sinodske skupštine.
Na taj način, kažu, služba biskupa postaje još odlučnija za hod Božjeg naroda.
Zaključno, kardinali naglašavaju da biskupi, ujedinjeni među sobom te s Papom i pod Papom, predstavljaju cijelu Crkvu u svezi mira, ljubavi i jedinstva.
(Vatican News – cw; am)
