Kardinal Parolin: Rat je svetogrđe; pribjegavanje oružju slab je odgovor

Danas je potrebna nova Helsinška konferencija – istaknuo je državni tajnik kardinal Pietro Parolin, spominjući taj događaj iz 1975. godine koji je označio temeljni korak u zaustavljanju Hladnoga rata, kao način za prekidanje užasa sadašnjosti, odnosno sukoba u Ukrajini, tog „svetogrđa“, kako ga je nazvao papa Franjo. Papin je državni tajnik jučer, na Slobodnom sveučilištu Presvete Marije na Nebo uznesene u Rimu, predstavio knjigu „Protiv rata“, koju su objavili nakladno poduzeće Solferino i Vatikanska nakladnička knjižara, a koja objedinjuje Papine intervencije i apele protiv rata i u korist razoružanja i dijaloga.

Tragedija u Ukrajini

Upravo polazeći od stranica knjige, koja ističe radikalni 'ne' ratu, koji je papa Franjo izrazio na samom početku papinstva, a još snažnije to čini od 24. veljače, kardinal je govorio o „shemi mira“ koju valja suprotstaviti „shemi rata“. Suočeni s tragedijom koja se događa u Ukrajini, pred tisućama mrtvih, ubijenih civila, razorenih gradova, milijunā izbjeglica primoranih napustiti vlastiti dom, ne možemo reagirati u skladu s onim što Papa naziva „shema rata“ – rekao je kardinal te prisjećajući se Helsinške konferencije istaknuo – Mir je u interesu narodā, međunarodna sigurnost je u interesu sviju.

Oružje – slab odgovor

Papin je državni tajnik stoga potaknuo na jačanje suradnje u međunarodnim organizacijama te na pronalaženje veće sposobnosti za europske inicijative. Naime, upravo je Europa, kršćanska Europa pogođena strašnim ratom koji se vodi u Ukrajini. Ne ulazim u odluke koje su razne zemlje donijele u svrhu slanja oružja u Ukrajinu koja ima pravo braniti se od invazije kojoj je izložena. Međutim, ograničavanje na oružje, slab je odgovor – napomenuo je. Snažan je odgovor, naprotiv, poduzimanje inicijativā za zaustavljanje borbi, za postizanje dogovornoga rješenja, za razmišljanje o mogućoj budućnosti suživota na našem Starom kontinentu.

Veće zauzimanje za mir

Obraćajući se međunarodnoj zajednici, kardinal je istaknuo da je ona dužna, ne učiniti da se rat nastavi, nego provesti svaku moguću političko-diplomatsku inicijativu kako bi se postiglo primirje i pravedan mir. Pravedan i, ponajviše, trajan mir koji – prema kardinalovim riječima – ne može biti povjeren samo odlukama agresora i napadnutoga. Dužni smo više se zauzimati za mir – istaknuo je kardinal.

Apeli pape Franje

Što se pak tiče apelā pape Franje, kardinal je istaknuo rizik da ih se smatra „nečim 'dužnim'“. To je razočaran način gledanja Papinoga učiteljstva – kazao je – stvarajući sve veći jaz između njegove riječi i stvarnosti, i gubeći iz vida činjenicu da se Papina poruka o nenasilju nalazi u evanđelju, gdje se raspeti Krist, bespomoćan, suočio s nepravednom smrću ne reagirajući.

Pravo na zakonitu obranu

Znači li to da više ne postoji pravo na zakonitu obranu? Naravno da ne. Ne može se očekivati da netko, nepravedno napadnut, ne zaštiti svoje najmilije, svoj dom, svoju domovinu – istaknuo je kardinal citirajući Katekizam Katoličke Crkve, u kojemu, u paragrafu 2309 stoji: Da pribjegavanje oružju ne prouzroči većih zala i nereda od zla kojem se želi doskočiti. Takvi su uvjeti i takvo razmišljanje prijeko potrebni, posebno danas, u svjetlu velike promjene koju su donijela suvremena sredstva razaranja. Ne možemo više razgovarati o 'pravednim ratovima', a ne uzeti u obzir činjenicu da su danas, mnogo više nego u prošlosti, prve žrtve rata nedužni civili, i to zbog razornoga oružja koje je samo naizgled inteligentno – napomenuo je kardinal.

Ne smijemo zaboraviti prošlost i ratove u svijetu

Papin je državni tajnik potom u svojem izlaganju spomenuo encikliku 'Fratelli tutti', ali i 'Pacem in Terris' Ivana XXIII. te „zanemarenu“ Bilješku o miru Benedikta Petnaestoga. Riječ je o bogatstvu učiteljstva kojemu se pridodaje dalekovidnost papā poput Ivana Pavla II. koji je molio snage Zapada da ne potiču rat protiv Iraka. Bio je to sukob čije posljedice, nakon dvadeset godina, još uvijek svi mogu vidjeti. Kardinal je stoga potaknuo da se ne zaboravi prošlost, usred lažnih vijesti i propagande, dajući da padnu u zaborav ratovi poput onih u Siriji, Jemenu ili Tigreu. Sve su to dijelovi velike slagalice koju papa Franjo opisuje „Trećim svjetskim ratom u dijelovima“. Upravo Papa nije nikada prestao poticati savjest vladajućih da odustanu od nastavka tog pakla razaranja i da traže pregovaračka rješenja, čak i po cijenu žrtvovanja – rekao je među ostalim kardinal Pietro Parolin.

(Vatican News - sc; aa)