Kardinal Ravasi: Dijalog je korijen i naslijeđe svih vjera

Paviljon Svete Stolice na Universal Exposition u Dubaiju osmišljen je kao put kako bi posjetitelji mogli doživjeti što znače bratstvo, prijateljstvo, dijalog, susret i snaga razmjene među kulturama. Dana 4. veljače u velikom "Paviljonu održivosti" održat će se glavna proslava drugog Međunarodnog dana ljudskog bratstva, na treću godišnjicu potpisivanja istoimenog dokumenta.

Od svetog Franje i sultana do potpisa u Abu Dhabiju

Polazna točka cijele izložbe - koju su dizajnirali Tomasz Trafny, zamjenik povjerenika Paviljona i voditelj Odjela za znanost i vjeru Papinskog vijeća za kulturu i arhitekt Giuseppe Di Nicola - je susret svetog Franje Asiškog i sultana Malika Al-Kāmila iz 1219. godine, a u središtu izložbe je susret pape Franje s velikim imamom Al-Azhara, Ahmadom Al-Tayyibom, 4. veljače 2019. godine u Abu Dhabiju, gdje su potpisali Dokument o ljudskom bratstvu.

Ravasi: svjedočanstva kulturnog i religijskog dijaloga

O porukama Paviljona i predanosti njegovog dikasterija za širenje kulture bratstva za Vatican News govorio je kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskog vijeća za kulturu, koji u intervjuu velikim svjetskim religijama ističe put povratka njihovom važnom naslijeđu, koje je zajedničko i u isto vrijeme različito. Riječ je o dijalogu između religija, "za veći utjecaj u suvremenom društvu", kako bi se zaustavio kulturni i moralni pad planeta.

Alessandro di Bussolo (Vatican News): Kardinale Ravasi, Paviljon Svete Stolice na Dubai Expo prostor je postavljen upravo kako bi dao kontinuitet Dokumentu o ljudskom bratstvu, tri godine nakon potpisivanja tog važnog teksta...

U Paviljonu se nalazi i vizualni, kontinuirani, snimljeni prikaz tog događaja. No želio bih prije svega naglasiti još jednu prisutnost: u Paviljonu je izložen program velike knjižnice i sveučilišta nastalog u 9. stoljeću u Bagdadu s arapskim tekstom i predstavlja napor tadašnje kulture da islamskom svijetu ustupi znanja drugih naroda i kultura. Ovo je uistinu amblematsko svjedočanstvo ovog kulturnog, kao i religijskog dijaloga.

A ujedno je i jedan od najpoželjnijih prisutnih objekata zbog kojeg mnogi Arapi dolaze u posjet Paviljonu...

To je istina, to je svakako jedan od temeljnih simbola, kao i latinski prijevod jedne arapske rasprave o matematici, u kojoj je tekst Leonarda Fibonaccija, njegovog poznatog niza brojeva, po kojemu je Zapad naučio takozvane arapske brojeve.

To je način da se i vizualno cijeni bogatstvo kulturnih razmjena... A u Dokumentu o ljudskom bratstvu potpisanom u Abu Dhabiju, Papa Franjo i veliki imam Al-Tayyib pokreću apel protiv kulturnog i moralnog pada svijeta. Kako svjetske religije mogu konkretno djelovati zajedno za to?

Oni to mogu učiniti kroz dva načina. Gotovo centripetalni način je ponovno se vraćati njihovoj velikoj baštini. Znamo, primjerice, da je filozofska, medicinska, pa i znanstvena, ali i književna ostavština Istoka u prošlim stoljećima stigla na Zapad, svaka sa svojom vizijom. Do te mjere da je Toma Akvinski, na primjer, imao priliku bolje upoznati Aristotela kroz doprinos Averroesa, muslimanskog filozofa. U tom svjetlu, prvi veliki pokret je povratak velikom zajedničkom naslijeđu ili također različitim nasljeđima koje imamo, a koja su vrlo plodna. A drugi je pokret gotovo centrifugalan, odnosno doći u sadašnjost, identificirati temeljne putove kao što su oni navedeni u Dokumentu o ljudskom bratstvu, za dijalog i veći utjecaj unutar suvremenog društva. Razmislimo samo o tome što znači međureligijski dijalog, mir, bratstvo, ali i autentična tolerancija koja nije samo vanjska nego i susret.

Papa Franjo je više puta izrazio nadu da će se Dokument o ljudskom bratstvu širiti i proučavati što je više moguće. Što Dikasterij za kulturu radi i planira li učiniti da te povijesne riječi uistinu postanu kultura?

Smatramo da to možemo učiniti upravo i kroz kulturnu stranu... Papinsko vijeće za međureligijski dijalog više se bavi isključivo religijskim poveznicama. Mislimo da možemo stvoriti, na primjer, svojevrsno "Dvorište pogana" koje će biti posvećeno temi tišine, koja je karakteristična ne samo za svijet arapske meditacije, već i za drevnu budističku tradiciju, pa će dijalog biti vrlo širok. Također namjeravamo unaprijediti ovu znanstvenu dimenziju, prije svega uzimajući u obzir - također kroz sastanke koje imamo s predstavnicima muslimanske kulture općenito - kulture arapskih zemalja na temu antropologije. To je jedno od najdelikatnijih pitanja, koje ovih dana neprestano stimulira umjetna inteligencija. Tema je to koja na neki način čini da eksplodiraju određene kategorije koje su kodificirane, koje stoga moraju biti prepisane uzimajući u obzir ovu veliku evoluciju koju predstavlja znanost. A ovaj znanstveni dijalog, kakav je bio u prošlosti, još uvijek može biti jedan od povlaštenih načina za susret različitosti, u zajedničkoj težnji prema viziji koja je duboko humanistička i ljudska.

(Vatican News – ab – bj)