Vatican News
Solidarnost i starije osobe u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 Solidarnost i starije osobe u vrijeme pandemije bolesti COVID-19  (AFP or licensors)

Papinska akademija za život: Potrebna 'etika rizika' koja štiti najslabije

„Humana communitas u doba pandemije. Neaktualna razmišljanja o ponovnom rođenju života“, novi je dokument Papinske akademije za život o posljedicama zdravstvene krize izazvane koronavirusom

Isabella Piro; Ariana Anić - Vatikan

Razviti etiku rizika, ostvariti međunarodnu suradnju i promicati odgovornu solidarnost, glavna su načela sadržana u dokumentu Papinske akademije za život - drugom takvom dokumentu, nakon onoga objavljenog 30. ožujka pod naslovom „Pandemija i univerzalno bratstvo“ - posvećenom općoj krizi prouzročenoj koronavirusom. Tekst započinje pitanjem: što smo naučili od pandemije? I ponajviše: s kakvom smo se promjenom misli i djelovanja spremni suočiti u ime ljudske obitelji?

Na prvo pitanje Papinska akademija odgovara „lekcijom o krhkosti“ koja se tiče sviju, ali ponajviše bolesnika u bolnicama, zatočenika u kaznionicama, izbjeglica u izbjegličkim kampovima. Ali, iz te je pouke proizišla još jedna, odnosno svijest da je život dar. Osim toga, pandemija nam je pomogla shvatiti da je sve povezano i da su pustošenje zemlje, gospodarske odluke obilježene pohlepom i pretjeranom potrošnjom, te zloporaba i omalovažavanje svega stvorenoga, imali posljedice i na širenje virusa.

Veću pozornost, osim toga, – upozorava papinska akademija – treba dati ljudskoj međuovisnosti i općoj ranjivosti jer, dok su države utvrdile svoje granice, neke čak u bezočnoj igri uzajamnih optužbā, virus ne poznaje granice. Stoga se u dokumentu poziva na ujedinjavanje snaga kako bi se podijelile informacije, pružila pomoć i podijelila sredstva.

Posebno se valja zauzeti u razvoju liječenja i cjepiva. U tom smislu, nepostojanje koordinacije i suradnje prepreka je u borbi protiv bolesti COVID-19. Istodobno, – ističe se u dokumentu – pandemija je još povećala razlike između bogatih i siromašnih zemalja koje su platile najveću cijenu, jer su već bile lišene temeljnih sredstava i često pogođene drugim smrtonosnim bolestima, među kojima malarijom i tuberkulozom.

U dokumentu se stoga prije svega ističe važnost „etike rizika“, koja zahtijeva specifične odgovornosti u odnosu na osobe kod kojih su zdravlje, život i dostojanstvo najviše ugroženi. Naime, usredotočiti se na izvore pandemije ne obazirući se na gospodarske, društvene i političke nejednakosti među zemljama u svijetu – objašnjava se u dokumentu – znači ne razumjeti značenje uvjetā zbog kojih se ona brže proširila. Osim toga, Papinska akademija za život potiče na opće zauzimanje i na međunarodnu suradnju, kako bi se kao opće ljudsko pravo priznao pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i osnovnim lijekovima.

Istodobno, izražava se nada u odgovorno znanstveno istraživanje, odnosno cjelovito, slobodno od sukobā interesa i prožeto pravilima jednakosti, slobode i pravednosti. Dobro društva i opće dobro, u zdravstvenom sektoru dolazi prije svih interesa za zaradu. Javna dimenzija istraživanja ne može se žrtvovati na oltaru privatne zarade – napominje papinska akademija te ističe važnost Svjetske zdravstvene organizacije u potpori posebno „potreba i zabrinutosti manje razvijenih zemalja u suočavanju s katastrofama bez presedana“.

Papinska akademija za život na kraju izražava nadu u promicanje odgovorne solidarnosti koja zna prepoznati jednako dostojanstvo svake osobe, a posebno onih koji žive u teškoćama. Svi su pozvani učiniti svoj dio – ističe se u dokumentu – upravo su zbog toga potrebne ispravne i transparentne političke strategije i cjeloviti demokratski procesi. Zajednica je, naime, odgovorna tek kada su obveze pozornosti i uzajamna potpora podijeljeni u svrhu blagostanja svih ljudi. Dokument završava pozivom na nadu koja nadilazi ravnodušje i čežnje za prošlošću. Vrijeme je da se zamisli i ostvari nacrt zajedničkoga života koji će omogućiti bolju budućnost za sve ljude – ističe Papinska akademija za život.

23 srpnja 2020, 13:49