Biskup Grech: Ojačati sinodalnost za suočavanje s razdobljem nakon pandemije
Alessandro Gisotti; Mate Žaja – Vatikan
Biskup Mario Grech, zamjenik generalnog tajnika Biskupske sinode i apostolski administrator Goza, prošlih se dana u razgovoru za vatikanske medije osvrnuo na pastoralne izazove, kao i na odgovor Crkve tijekom pandemije i u razdoblju nakon nje. Istaknuo je pritom da je aktualna situacija poljuljala temelje koje smo smatrali nepokolebljivima, kao što se moglo primijetiti u gospodarskom, znanstvenom i političkom sektoru. To je dosad neviđena situacija koja nije mogla ne utjecati i na Crkvu – kazao je biskup i podsjetio da papa Franjo neprestano poziva na potrebu pastoralnog obraćenja.
Biskup Grech je, među ostalim, primijetio da je tijekom pandemije do izražaja došla važnost obitelji kao „kućne Crkve“. Podsjetio je pritom da su sveti Augustin i sveti Ivan Zlatousti u prvim stoljećima kršćanstva, po uzoru na židovstvo, naučavali kako obitelj treba biti okruženje u kojem se vjera može slaviti, razmatrati i živjeti. Izrazio je također nadu da će Gospodin umnožiti brojne primjere obitelji koje su kreativne u ljubavi, spremne stvarati prostor za molitvu i biti na usluzi najsiromašnijima.
Osim toga, biskup je istaknuo služenje potrebitima kao evangelizacijski put u postpandemijskom razdoblju te kazao kako se lomljenje euharistijskog kruha i Riječi ne može ostvariti bez lomljenja kruha s onima koji ga nemaju, odnosno sa siromasima u kojima se prepoznaje Kristovo lice. Služenje potrebitima glavni je način da se iskusi kršćanska ljubav. Evanđelje se ne prenosi samo propovijedanjem nego i služenjem – kazao je biskup Grech.
Doprinos koji Crkva može, ili bolje rečeno, treba dati društvu u ovoj „promjeni vremena“ jest naviještati Isusa Krista, radost evanđelja – rekao je te podsjetio na Papin govor Rimskoj kuriji, 21. prosinca prošle godine, u kojemu je Sveti Otac, među ostalim, istaknuo da kršćanska vjera u Europi i većem dijelu Zapada više nije pretpostavka zajedničkog života, već ju se učestalo negira, izruguje, marginalizira i ismijava. Zamjenik generalnog tajnika Biskupske sinode osvrnuo se potom na opažanje teologa Henrija De Lubaca kako nije istina da čovjek ne može organizirati zemaljski svijet bez Boga. Međutim, istina je da će ga bez Boga u konačnici organizirati protiv čovjeka.
Konačno, biskup Grech se u intervjuu osvrnuo na sinodalnost kao stil crkvenoga života i dar Duha Svetoga Crkvi. Sinodalni hod je put koji Bog očekuje od Crkve trećeg tisućljeća – kazao je i dodao da je sinodalnost prije svega afektivna uključenost svih sudionika, gdje u duhu dijaloga svatko može doprinijeti postizanju zajedničkog zaključka. Iako je riječ o crkvenom terminu, sinodalnost je po biskupovom mišljenju također primjenjiva na civilno društvo.
Ukoliko postane načelo rada u laičkom svijetu, sinodalnost bi mogla postati stil koji jača uzajamne odnose i ljudsko bratstvo. Sinodalnost je sredstvo protiv zatvaranja i pomaže nam da cijenimo ljepotu zajedništva – rekao je biskup Grech i napomenuo da zajednički hod nije lagan pothvat ni u Crkvi ni u društvu. Na kraju je zamjenik generalnog tajnika Biskupske sinode primijetio da svi imamo potrebu za treningom u toj vježbi, tako važnoj za budućnost te, gledajući prema sljedećoj sinodi, usredotočenoj upravo na temu sinodalnosti, izrazio nadu da će razmatranja prije same sinode, kao i rad sinodskih otaca dati doprinos u tom smjeru.
