Kardinal Turkson: Zajednica znači brinuti se o drugomu

Andrea De Angelis; Ivica Hadaš - Vatikan

Hans Kluge, regionalni ravnatelj Svjetske zdravstvene organizacije za Europu ovu je krizu nazvao „nezamisliva tragedija“. Polovica žrtava pandemije Covid-19 na europskom kontinentu nalazi se u domovima za starije osobe. Takvih je ustanova gotovo 50.000. Potrebno je hitno preispitati način na koji djeluju domovi za starije osobe i kako će djelovati idućih mjeseci kao i ljudi koji rade u tim ustanovama koji su često prezaposleni i nezaštićeni – rekao je Kluge i istaknuo – Oni su među herojima ove pandemije.

Dakle, svi su pozvani još jednom razmisliti o stanju starih osoba, posebno u odnosu na mjesta i ljude u kojima i s kojima žive. Crkva je oduvijek bila osobito pažljiva prema tim pitanjima. Solidarnost među generacijama je dužnost u svakoj kulturi i narodu, no mladi u zajednici nisu uvijek na usluzi starijim osobama, iako bi se to uvijek trebalo primjenjivati. To je zadatak koji nikada ne možemo propustiti, jer to što su mladi tu, dugujemo starima.

Kardinal Peter Turkson, pročelnik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, podsjetio je u razgovoru za našu radijsku postaju, kako je to u prošlosti, pa i u afričkim zajednicama bilo vidljivije nego u sadašnjosti. Njegovo razmišljanje polazi od same čovjekove prirode koji je krhko i nesavršeno stvorenje, međutim čija krhkost nužno ne podrazumijeva element negativnosti. Po njegovu mišljenju, to je stanje koje se očituje i u onom što čovjek uspijeva ostvariti, uključujući ono što se tiče liječenja i zdravstvenog sustava.

Tehnologija nam je omogućila da se osjećamo svemogući, no pred ovom krizom epidemije i najbogatije zemlje morale su se suočiti s malim stvarima kao što je nedostatak maski – primijetio je pročelnik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj i istaknuo – Prisutnost nekoga tko se zna brinuti o drugome, oživljava bit zajednice. Starije se osobe moraju cijeniti. To je mnogo puta rekao papa Franjo – napomenuo je  kardinal i dodao – Nikada ne smije nedostajati zahvalnosti i solidarnosti prema njima.

Ne smijemo zaboraviti i drugu krhkost – rekao je kardinal Turkson i upozorio – Postoje neke ideologije koje utječu na način života i koje u određenom smislu ograničavaju rođenja, te tako stvaraju situacije u kojima starijim osobama uvijek nedostaju mladi koji bi se brinuli o njima. U većini domova za starije osobe, o njima se ne brinu mladi, iako je to njihova obaveza.

Kuća je mjesto gdje smo tijekom djetinjstva rasli i sigurno je maleni dio svijeta gdje smo izgradili svoj život – rekao je kardinal Turkson i nastavio – Mnogo je ljudi koji odluče posljednji dio života provesti u nekoj ustanovi, bilo zato što su sami ili jednostavno posljednje godine života žele proživjeti u zajednici. Međutim, drugi nemaju izbora, te često i protiv svojih želja, žive u stvarnosti koju teško mogu nazvati kućom. Time ne želimo umanjiti dragocjeni i pohvalni rad onih koji u tim ustanovama svaki dan daruju svoju snagu starijim osobama.

Zapravo, nerijetko ti su djelatnici jedini oslonac, pa i na osjećajnoj razini, za milijune muškaraca i žena u svim dijelovima svijeta – rekao je kardinal Turkson i napomenuo – Namjera je, ako ništa drugo, otvoriti šire razmišljanje o tome kako biti starije osobe u 21. stoljeću. Papa Franjo prije nekoliko mjeseci je rekao: „Biti stari je privilegij. Starost nije bolest“.   

„Starost nije bolest, nego privilegij! Samoća može biti bolest, no uz milosrdnu ljubav, blizinu i duhovnu utjehu možemo je izliječiti“ – potvrdio je Papa 31. siječnja ove godine, susrevši u Vatikanu sudionike prvog Međunarodnog kongresa za pastoral starijih osoba koji se održao na temu „Bogatstvo godina“. Kada se misli na starije osobe mora se učiti mijenjati vremena glagola – rekao je Papa i istaknuo – Ne postoji samo prošlost, kao da za starije osobe postoji samo ono što je iza njih i arhiv koji se upljesnivio.

Gospodin s njima može i hoće pisati nove stranice svetosti, služenja i molitve – rekao je Sveti Otac i dodao – I starije osobe su sadašnjost i budućnost Crkve. Plan se Božjega spasenja ostvaruje i u siromaštvu slabih, neplodnih i nemoćnih tijela. Iz neplodna Sarina krila i stogodišnjeg Abrahamova tijela rodio se izabrani narod. Elizabeta i stari Zaharija rodili su Ivana Krstitelja. Starija osoba i kad je slaba, može biti sredstvo povijesti spasenja.

Dramatični podaci koji su ovih dana objavljeni tiču se europskog kontinenta, a Kluge predstavlja Svjetsku zdravstvenu organizaciju za Europu. Rečeno je da Europa danas ima najvišu prosječnu dob građana u svijetu sa svojih 43 godine, deset više od Amerike i Oceanije čija je 33 godine, a to znači da je ispred Azije, čija je prosječna dob 31 godina, što je pak više od 18 godina koju ima afrički kontinent. Osim toga, životni vijek u Europi, kako izvještava Svjetska zdravstvena organizacija u 2018. godini, nedavno je nadmašio druge kontinente, iako je zemlja koja vodi tu ljestvicu Japan, s prosječnom dobi od 84 godine.