Parolin: Za integraciju migranata u Europi i izbjegavanje getoizacije potrebno je državljanstvo

Alessandro Di Bussolo, Ivica Hadaš - Vatikan

Državljanstvo je ključna riječ za integraciju onih koji dolaze na našu obalu kako bi izbjegli getoizaciju koja nije ništa drugo nego inkubator drugog nasilja – rekao je Papin državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, osvrnuvši se na temu migracija u Europi i Italiji, sudjelujući zajedno s talijanskim premijerom Giuseppeom Conteom na predstavljanju knjiga „Pripadati Mediteranu“ i „Bratstvo“, koje je izdao časopis „La Civiltà Cattolica“ u suradnji s nakladničkom kućom Ancora.  Predstavljanje je održano u prostorima toga talijanskog isusovačkog časopisa.

To je susret koji se održao godinu dana nakon potpisivanja, u Abu Dhabiju, povijesnog Dokumenta o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život. Potpisali su ga 4. veljače prošle godine papa Franjo i šeik Ahmad al Tayyib, glavni imam džamije Al-azhar. Tom dokumentu koji je pomogao shvatiti kako pojam 'bratstvo' vodi u razmišljanje o državljanstvu koje podrazumijeva jednaka prava i dužnosti svih osoba – podsjetio je ravnatelj časopisa „Civiltà Cattolica“, otac Antonio Spadaro  – naš je časopis, koji ove godine navršava 170 godina postojanja, u travnju prošle godine posvetio konferenciju čiji su govori skupljeni u knjigu „Pripadati Mediteranu: braća i građani našega mora“.

U nedavnim raspravama nije u potpunosti priznat doprinos migranata razvoju zemalja Sjevernog Mediterana u koje su došli – rekao je kardinal Parolin i istaknuo – „Državljanstvo“ je sredstvo koje je također zakonski potrebno, pa i za one koji dolaze na našu europsku obalu. Što se tiče migranata, Europa je neaktivna i nedovoljno svjesna toga pitanja. Sumnjičavost nekih zemalja Europske unije vodi u rizik otvaranja daljnjih podjela.

Kardinal je u svom govoru podsjetio na sljedeći susret koji u Bariju, od 19. do 23. veljače, organizira Talijanska biskupska konferencija na temu „Mediteran, granica mira“, a koji će zatvoriti papa Franjo. Mediteran je mjesto susreta, a ponekad i sukoba među narodima i kulturama triju kontinenata i triju velikih monoteističkih religija – rekao je kardinal Parolin i napomenuo – Treba dopustiti da se čuju očekivanja i nade svih naroda; nitko ne smije biti isključen. Radi se o mjestu koje unatoč razlikama i sukobima rađa vrijednosti, kulturu i misli.

Papa Franjo koji govori o bratstvu od početka svojeg pontifikata, podsjeća da je ono također pažnja prema migrantima – rekao je kardinal Parolin i nastavio – Naime, njegovo je prvo putovanje bilo u srce Mediterana, na Lampedusu, 8. srpnja 2013. godine, i tamo je, kao Bog Kaina, pitao: „Gdje je tvoj brat?“ Nismo više sposobni zaštititi jedni druge – požalio se kardinal Parolin zajedno s Papom i dodao – Ako je naša perspektiva ona Kainova, Mediteran ne može ništa drugo, nego pretvoriti se u veliko groblje.

Priznanje bratstva mijenja perspektivu koja je papu Franju i glavnog imama al-Tayyiba izravno usmjerila na razmišljanje o značenju „državljanstva“. Svi smo braća i stoga smo svi građani s jednakim pravima i dužnostima, pod čijom zaštitom svi uživaju pravdu – piše u Dokumentu iz Abu Dhabija. Nacionalna ili još gore nacionalistička rješenja za migrante, nemaju šanse za uspjeh – rekao je predsjednik talijanske Vlade, Giuseppe Conte i istaknuo – Pitanje migracije traži višerazinski europski i međunarodni pristup utemeljen na načelima solidarnosti i međusobne odgovornosti.

Drugo dragocjeno sredstvo jesu humanitarni koridori koje smo organizirali zajedno s civilnim i vjerskim organizacijama, te potičemo i druge zemlje na takve pothvate – rekao je talijanski Premijer i napomenuo – Uspostavili smo partnerstva s glavnim afričkim zemljama odakle dolaze migranti. Vrlo smo zadovoljni s prioritetima koje Europska komisija namjerava dati partnerstvu s afričkim kontinentom, bez čega je nemoguće suprotstaviti se uzrocima migracija.

Oba su se govornika osvrnula na krizu na Bliskom Istoku koja je nastala nakon najave vođe Palestinske uprave, Abu Mazena, o prekidu diplomatskih odnosa s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, te nakon mirovnog plana koji je predložio američki predsjednik Trump. Obadvojica smatraju da je rješenje „dvije države za dva naroda“ jedino koje može zaustaviti izraelsko-palestinski sukob. To je rješenje koje mora dobiti novi zamah od međunarodne zajednice, jer osim postojanih teškoća unutarnje izraelske politike, tome se pridružuju i novi scenariji – rekao je kardinal Parolin.

Sunitsko sveučilište al-Azhar u Kairu, ovih je godina učinilo veliki napredak, prelazeći od prava na zaštitu nemuslimanskih monoteista na njihovo državljanstvo – rekao je kardinal Parolin i napomenuo da je potpisana Deklaracija o međusobnom islamsko-kršćanskom suživotu koja osuđuje nasilje u ime vjere, a državljanstvo ističe kao kriterij koji treba primjenjivati kako bi se ljudima različitih vjeroispovijesti jamčio miran i plodan suživot.        

Što se tiče krize u Siriji i u drugim zemljama u kojima su se nakon Arapskog proljeća kršćani bojali za svoju sudbinu, ne radi se o traženju od vlasti zaštite jedne ili druge vjerske zajednice, nego da se ljudima jamče temeljna prava. Pravo područje na kojem se štite kršćani jest zaštita osobe i poštovanje ljudskih prava, osobito vjerske slobode i slobode savjesti. Velika zabrinutost za tragediju u Idlibu potaknula je Papu da piše predsjedniku Assadu. Na Mediteranu vjere ne mogu zamijeniti politiku, no u prošlosti vjere su iskorištavali oni koji su htjeli izazvati podjele. Danas to više ne može biti tako – zaključio je kardinal Pietro Parolin.