Papa Franjo i veliki imam sveučilišta Al-Azhar, Ahmed Al-Tayyib Papa Franjo i veliki imam sveučilišta Al-Azhar, Ahmed Al-Tayyib 

"Bratstvo" u novom svesku digitalnog niza pod naslovom "Naglasci" časopisa Civiltà Cattolica

Časopis talijanskih isusovaca La Civiltà Cattolica predstavio je novi svezak u digitalnom nizu pod naslovom „Naglasci“ i razvio tumačenje pojma "bratstvo", ističući da se radi o učinkovitom i provodljivom kriteriju suživota, te tako i hitnom političkom kriteriju.

Ivica Hadaš - Vatikan

„Bratstvo“ je sredstvo za dublje i osobnije razumijevanje onoga što se dogodilo u Abu Dhabiju 4. veljače prošle godine, i pojmova Dokumenta o ljudskom bratstvu koji su tom prilikom potpisali papa Franjo i veliki imam sveučilišta Al-Azhar, Al-Tayyib, te bratstva kao konkretnog puta i snažnog izazova apokalipsi. Ne radi se o bratstvu kao apstraktnoj i umirujućoj težnji, nego kao učinkovitom i provodljivom kriteriju suživota te tako i hitnom političkom kriteriju. Tako časopis talijanskih isusovaca La Civiltà Cattolica predstavlja novi svezak u digitalnom nizu pod naslovom „Naglasci“ i razvija svoje tumačenje oko ključnih riječi nadahnutih aktualnim događajima.

Svezak ima 5 dijelova, s predgovorom kardinala Miguela Ángela Ayusoa Guixota koji, osim što vodi Papinsko vijeće za međureligijski dijalog, predsjednik je  „Visokog odbora za ljudsko bratstvo“, osnovanog za ostvarivanje ciljeva dokumenta. Abu Dhabi bio je značajan trenutak na putu međureligijskog dijaloga – napisao je kardinal Guixot i istaknuo – To je novi otvoreni prozor kako bi se dao veći obzor putu dijaloga, te da se na taj način nastavi ići putom bratstva, mira i zajedničkog suživota, no uvijek u skladu sa smjernicama Drugog vatikanskog koncila koje su proširile koncilske deklaracije Nostra Aetate i Dignitatis Humanae, te uz pothvate kao što je Svjetski dan molitve za mir u Asizu i Dan razmišljanja, dijaloga i molitve za mir i pravdu u svijetu.

Stoga zauzetost Katoličke Crkve za međureligijski dijalog otvara putove mira i bratstva, dio je njenog izvornog poslanja i ima korijene u koncilskom događaju. Cijeli taj Dokument, nastao zajedničkim razmišljanjem u muslimanskom i katoličkom ozračju, ali koji je prihvatljiv i drugima, prožet je uvjerenjem da zajedno možemo i moramo raditi hrabro i s povjerenjem kako bismo vratili nadu u novu budućnost čovječanstva. Dakle, to je zahtjevan ispit – napisao je kardinal Guixot i napomenuo – To je put bez povratka koji od svakog muškarca i žene traži da promišlja, proučava, te da ga nastoji širiti.

Naime, nije slučajnost – primijetio je kardinal Guixot – da je Papa tijekom nedavnog putovanja na Tajland i u Japan, jednu kopiju Deklaracije iz Abu Dhabija poklonio vrhovnom patrijarhu budista u hramu u Bangkoku, s nadom da će moći doprinijeti stvaranju kulture suosjećanja, bratstva i susreta, kako ovdje tako i u drugim dijelovima svijeta. Što se tiče kulture suosjećanja, papa Franjo ju je jednako isticao tijekom posjeta Japanu.

Dakle, tekst Deklaracije iz Abu Dhabija ide i dalje od kršćansko – muslimanskih odnosa, prihvaćajući sve koji vjeruju da nas je Bog stvorio kako bi nas upoznao, da surađujemo među sobom i živimo kao braća koja se ljube – zaključio je kardinal Guixot.

13 siječnja 2020, 18:57