Cerca

Vatican News
Biskupska sinoda posvećena Amazoniji održat će se u listopadu 2019. godine Biskupska sinoda posvećena Amazoniji održat će se u listopadu 2019. godine 

'Instrumentum laboris' za biskupsku sinodu o Amazoniji

Amazonski svijet traži od Crkve da bude njegova saveznica kako bi puni život koji je Isus donio u svijet mogao doći do sviju, a posebno do siromašnih – to je, ukratko, sadržaj pripremnoga dokumenta 'Instrumentum laboris' za Biskupsku sinodu posvećenu Amazoniji, koja će se održati u listopadu ove godine o temi „Amazonija, novi putovi za Crkvu i za cjelovitu ekologiju“

Cristiane Murray; Ariana Anić - Vatikan

Taj radni dokument, koji je 17. lipnja objavilo i novinarima predstavilo Glavno tajništvo Biskupske sinode, rezultat je procesa započetoga putovanjem pape Franje u Peru, u Puerto Maldonado, u siječnju 2018. godine, nastavljenoga kroz savjetovanje, tijekom cijele godine, s Božjim narodom na čitavom području Amazonije, i završenoga Drugim sastankom Predsinodskoga vijeća, održanim u svibnju ove godine. Teritorij Amazonije, koji se nalazi u središtu Južne Amerike, obuhvaća dijelove Brazila, Bolivije, Perua, Ekvadora, Kolumbije, Venezuele, Gvajane, Surinama i Francuske Gijane. Amazonske šume prekrivaju više od 5 milijuna četvornih kilometara, a to je 40% ukupne površine tropskih šuma.

Prvi dio dokumenta, naslovljen „Glas Amazonije“ prikazuje stvarnost teritorija i njegove narode. Životu u Amazoniji prijeti uništenje i iskorištavanje okoliša, te sustavno kršenje temeljnih ljudskih prava amazonskoga pučanstva, a posebno prava autohtonih naroda, kao što je pravo na teritorij, na samoodređenje, na razgraničenje teritorija, na savjetovanje i prethodnu privolu.

Po mišljenju zajednica koje su sudjelovale u pripremi za sinodu, prijetnje životu u Amazoniji proizlaze iz gospodarskih i političkih interesa prevladavajućih sektora današnjega društva, a posebno ekstraktivnih kompanija. U ovom trenutku klimatske promjene i sve jače ljudsko djelovanje, odnosno rašumljivanje, požari i promjene u iskorištavanju tla, vode Amazoniju do točke iz koje nema povratka.

Vapaj Zemlje i siromaha

U drugom dijelu dokumenta razmatraju se, i daju prijedlozi za pitanja koja se odnose na cjelovitu ekologiju. Amazonija je danas ranjena i izobličena ljepota, mjesto boli i nasilja, kako rječito ističu izvještaji lokalnih Crkvi koje je zaprimilo Glavno tajništvo Biskupske sinode. Šire se nasilje, kaos i korupcija. Teritorij je postao prostor sukobā i potpunoga uništenja narodā, kulturā i naraštajā – napominje se u izvještajima. Ima onih koji su primorani napustiti vlastitu zemlju, a onda često padaju u mreže mafijā, trgovine drogom i ljudima (posebice žene), te postaju žrtve prisilnoga rada i maloljetničke prostitucije.

Teritorij nade i „dobroga života“

Starosjedilački amazonski narodi mogu nas mnogočemu poučiti. Uviđamo da su više tisuća godina brinuli o svojoj zemlji, vodi i šumi, i uspjeli su ih očuvati sve do danas kako bi cijelo čovječanstvo moglo uživati u radosti besplatnih darova Božjega stvaranja. Novi putevi evangelizacije imaju biti građeni u dijalogu s tim naslijeđenim mudrostima u kojima se očituje sjeme Riječi. U tom smislu sinoda o Amazoniji postaje znak nade za amazonski narod i za cijelo čovječanstvo – istaknuto je u dokumentu.

Narodi na periferijama

Radni dokument analizira također stanje domorodačkih naroda koji žive u dragovoljnoj izolaciji. Prema podatcima specijaliziranih crkvenih ustanova, na teritoriju Amazonije živi između 110 i 130 različitih „slobodnih naroda“, koji žive na rubu društva ili u povremenom kontaktu s njim, a koji su posebno ranjivi u odnosu na opasnosti koje dolaze, primjerice, od trgovine drogom ili velikih infrastrukturnih projekata.

Proročka Crkva u Amazoniji – izazovi i nade

Posljednji dio radnoga dokumenta poziva sinodske oce iz Amazonije na raspravu o novim putevima Crkve na tom području. Lokalnim je Crkvama potrebna Crkva koja sudjeluje, koja je prisutna u društvenom, političkom, gospodarskom, kulturnom i ekološkom životu svojih stanovnika; potrebna im je Crkva koja prihvaća kulturalnu, društvenu i ekološku raznolikost kako bi mogla bez diskriminacije služiti pojedincima i skupinama; potrebna je kreativna Crkva koja može zajedno s narodom pratiti oblikovanje novih odgovora na hitne potrebe; potrebna je skladna Crkva koja promiče vrijednosti mira, milosrđa i zajedništva.

Sakramenti i pučka pobožnost

Zbog nedostatka svećenikā tamošnje zajednice imaju teškoća u čestom slavljenju euharistije, a Crkva živi od euharistije i euharistija gradi Crkvu – istaknuto je u dokumentu. Stoga se predlaže ponovno razmatranje nekih od mjerila za izbor i pripremu službenika ovlaštenih za slavljenje euharistije. Zajednice traže veće vrjednovanje, pratnju i promociju pobožnosti kojom siromašan i jednostavan narod izražava svoju vjeru kroz slike, simbole, tradiciju, obrede i druge sakramente. Riječ je o očitovanju mudrosti i duhovnosti koja čini istinsko teološko mjesto s velikim evangelizatorskim mogućnostima.

Nove službe

U dokumentu se, među ostalim, napominje da je potrebno promicati autohtona zvanja muškaraca i ženā, kao odgovor na potrebe sakramentalne pastoralne skrbi. Njihov je važan prinos u poticaju na istinsku evangelizaciju s domorodačkoga stajališta, u skladu s njihovim običajima. Riječ je o tomu da domorodac propovijeda domorodačkom narodu, uz veliko poznavanje njihove kulture i jezika, sposoban prenositi poruku Evanđelja snagom i djelotvornošću onoga tko posjeduje ista kulturna bogatstva.

Crkva i moć – put križa i mučeništva

Biti Crkva u Amazoniji na stvaran način znači da valja postaviti i pitanje moći, jer na tom području ljudi nemaju mogućnost izboriti se za svoja prava u odnosu na velika gospodarska poduzeća i političke institucije. Staviti u pitanje moć u zaštiti teritorija i ljudskih prava danas znači staviti u opasnost vlastiti život, otvarajući put križa i mučeništva – napominje se u dokumentu. Zabrinjavajući je broj mučenika u Amazoniji. Primjerice, samo je u Brazilu, između 2003. i 2017. godine ubijeno više od 1100 domorodaca zato što su štitili svoje teritorije. Crkva ne može ostati ravnodušna na sve to; naprotiv, treba podupirati zaštitu onih koji brane ljudska prava i spominjati se svojih mučenika.

18 lipnja 2019, 18:51