Nadbiskup Gallagher: Ljudska prava i međureligijski dijalog ključ mira i razvoja
Lisa Zengarini; Mate Žaja – Vatikan
Međunarodni pravni okvir za ljudska prava, utemeljen na dostojanstvu svake osobe, neophodan je uvjet za promicanje trajnoga mira i najučinkovitiji instrument za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja koji se ne može odvojiti od vjerske slobode, savjesti i međureligijskog dijaloga – glavne su misli nadbiskupa Paula Richarda Gallaghera, vatikanskog tajnika za odnose s državama, koji je u ponedjeljak, 25. veljače, održao govor na 40. zasjedanju Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda u Ženevi.
Ljudska prava ugrožena "novim pravima"
Nadbiskup je podsjetio da je zaštita i promicanje ljudskih prava jedan od stupova Ujedinjenih naroda i etički temelj suvremenih međunarodnih odnosa. Unapređenje njihove univerzalnosti i nerazdjeljivosti je stoga važan cilj djelovanja Svete Stolice na međunarodnim skupovima – istaknuo je nadbiskup Gallagher i dodao da su danas ljudska prava ugrožena sustavnom i progresivnom fragmentacijom naravi ljudske osobe koja utire put takozvanim novim pravima, koja su često u međusobnom sukobu. Nesposobnost za prepoznavanje naše zajedničke naravi, na kojoj su utemeljena sva prava, u konačnici rezultira kršenjem temeljnih ljudskih prava i uznemirujućim propadanjem čovječanstva – upozorio je nadbiskup Gallagher.
Vjera nije ograničena samo na privatnu sferu
Sveta Stolica je također zabrinuta zbog sve većega kršenja ljudskog prava na slobodu vjeroispovijesti. To temeljno pravo – podsjetio je nadbiskup – ne može se ograničiti samo na privatnu sferu, nego se, kao što je navedeno u koncilskoj deklaraciji "Dignitatis Humanae", mora priznati i kada vjernici djeluju u zajednici, s jedinim ograničenjem čuvanja javnoga reda. To podrazumijeva pravo vjerskih zajednica na zajednička slavlja, odabir vlastitih vjerskih vođa te širenje njihove poruke služeći se svim modernim i tradicionalnim medijima, ali i mogućnost doprinosa, prema njihovim vjerskim svjetonazorima, društvenoj, političkoj i kulturnoj raspravi te međunarodnom poretku.
Uzeti u obzir moralnu, duhovnu i religijsku dimenziju
Tajnik za odnose s državama je zatim naglasio da su sloboda vjeroispovijesti i savjest, zajedno s promicanjem međureligijskoga dijaloga, temeljni uvjeti za postizanje ciljeva Agende za održivi razvoj do 2030. godine. Ako želimo uspjeti i provesti obveze preuzete prije četiri godine te prijeći s odluke na djelovanje, moramo ići dalje od govora ekonomije i statistike te uzeti u obzir moralnu, duhovnu i religijsku dimenziju koje se ne mogu zanemariti bez ozbiljne štete za osobu i njen potpuni razvoj – upozorio je nadbiskup te se prisjetio nedavno potpisane Deklaracije o ljudskom bratstvu, koju su u Abu Dhabiju potpisali papa Franjo i veliki imam, u kojoj stoji da bi dijalog, razumijevanje, širenje kulture tolerancije, prihvaćanje drugih i suživot među ljudima bitno doprinijeli smanjenju mnogih gospodarskih, socijalnih, političkih i ekoloških problema koji opterećuju veliki dio čovječanstva.
