Papa Franjo u subotu, 7. srpnja, putuje u Bari radi ekumenskog molitvenog susreta za bliskoistočne kršćane Papa Franjo u subotu, 7. srpnja, putuje u Bari radi ekumenskog molitvenog susreta za bliskoistočne kršćane 

Papina ekumenska i molitvena inicijativa u Bariju za kršćane na Bliskom istoku

Na tiskovnoj konferenciji u Vatikanu jučer (3. srpnja) predstavljen je pohod pape Franje Bariju, gdje će se pridružiti drugim čelnicima kršćanskih Crkvi i zajednica kako bi zajedno promišljali i molili za kršćane na Bliskom istoku koji trpe

Robin Gomes; Luka Ilić - Vatikan

Papa Franjo će u subotu, 7. srpnja, pohoditi južnotalijanski jadranski lučki grad Bari kako bi zajedno s čelnicima te predstavnicima kršćanskih Crkvi i zajednica sudjelovao na važnom ekumenskom susretu molitve i promišljanja o situaciji kršćana na Bliskom istoku.

Hodočašće mira i jedinstva

Bit će to za nas dan molitve i razmišljanja o dramatičnoj situaciji u toj regiji u kojoj tolika braća i sestre u vjeri i dalje trpe – kazao je papa Franjo u nedjelju, 1. srpnja, nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Molit ćemo jednim glasom: „Mir tebi!" (Ps 122, 8) – napomenuo je Sveti Otac pozivajući sve da svojom molitvom prate to hodočašće mira i jedinstva.

Jučer su pak za vrijeme tiskovne konferencije u Vatikanu Papinu ekumensku i mirovnu inicijativu predstavili kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, te kardinal Leonardo Sandri, pročelnik Zbora za istočne Crkve.

Neizvjesna situacija za kršćane na Bliskom istoku

Opisujući Bliski istok kao jedno od područja u svijetu gdje je situacija za kršćane najneizvjesnija, kardinal Koch je rekao da su ratovi i progoni prisilili obitelji da napuste svoju domovinu u potrazi za sigurnošću i boljim životom.

Švicarski je kardinal izrazio duboku zabrinutost zato što je postotak kršćana na tom području drastično smanjen u razmaku od samo jednog stoljeća. I dok su prije Prvog svjetskog rata kršćani činili 20% stanovništva na Bliskom istoku, danas čine jedva 4 posto. Istaknuo je da su ekumenski odnosi, naročito između Katoličke Crkve i pravoslavnih Crkvi, bili vrlo snažni i obećavajući od siječnja 1964. godine kad su se susreli papa Pavao VI. i ekumenski pravoslavni patrijarh Atenagora.

Ekumenizam svetosti, života i krvi

Kardinal Koch zatim je govorio o tri oblika ekumenizma: o ekumenizmu svetosti, ekumenizmu života i ekumenizmu krvi. Navodeći Drugi vatikanski sabor, kazao je kako je svetost života najbolje jamstvo za kršćansko jedinstvo jer što se više kršćana sve više približava Bogu to će se više približiti jedni drugima. Kad teškoće postaju trpljenje, taj ekumenizam svetosti postaje ekumenizam krvi – napomenuo je katolički prelat.

Citirajući papu Franju, kardinal je rekao da kad ubijaju kršćane, ne pitaju jesu li katolici, pravoslavci ili drugi, već ih ubijaju samo zato što su kršćani. Kazao je da je situacija na Bliskom istoku poticaj za ekumenizam, ne samo za kršćane koji se nalaze tamo, nego također za čitav svijet.

Nema Bliskog istoka bez kršćana

S obzirom na Bliski istok, kardinal Koch govorio je o tri načela ili uvjerenja. Prvo, za ostanak kršćana na Bliskom istoku potrebni su mir i sigurnost. Drugo, nemoguće je zamisliti Bliski istok bez kršćana, ne samo iz vjerskih razloga nego i političkih i društvenih. Kršćani su ključni element za sklad regije, a kao što je istaknuo papa Benedikt XVI.: Bliski istok bez ili s malim brojem kršćana više nije Bliski istok.

Konačno, kardinal smatra da se trebaju jamčiti prava svake osobe i manjine na Bliskom istoku neovisno o njihovoj vjerskoj pripadnosti, narodnosti ili podrijetlu. Kardinal Koch je tim trima načelima pridodao još jedno uvjerenje: hitnu potrebu za međureligijskim dijalogom. U tom je kontekstu podsjetio na riječi pape Franje koji je kazao da što je situacija teža, to je veća potreba za međureligijskim dijalogom.

Zašto Bari?

Sveti je Otac za dan ekumenske molitve i promišljanja zajedno s čelnicima kršćanskih Crkvi odabrao Bari jer se taj jadranski lučki grad opisuje kao „prozor prema Istoku“ zato što se u njemu čuvaju relikvije svetog Nikole kojeg časte i katolici i pravoslavci.

Na Papin se poziv odazvalo 19 čelnika i predstavnika Crkvi. Na susretu će tako biti zastupljene pravoslavne Crkve, istočne pravoslavne Crkve, Asirska pravoslavna Crkva, istočne katoličke Crkve, a sudjelovat će i predstavnici luterana kao i Bliskoistočnog vijeća Crkvi. Među uglednim vođama su ekumenski pravoslavni patrijarh Bartolomej, koptski pravoslavni patrijarh Tawadros II. i kaldejski katolički patrijarh, kardinal Louis Rafael Sako.

04 srpnja 2018, 15:54