Prije 30 godina osnovano je Društvo prijatelja glagoljice
Glagoljicu je sredinom 9. stoljeća sastavio Konstantin Filozof, bizantski redovnik iz Soluna, poznatiji kao sveti Ćiril. On i brat mu Metod zapisivahu glagoljicom slavenske prijevode grčkih liturgijskih tekstova.
No, naziv ʺglagoljicaʺ javlja se tek 1626. godine, u pismu što ga je na talijanskome jeziku napisao istarski franjevac, književnik i historiograf Franjo Glavinić namijenivši ga rimskoj Propagandi, tj. kongregaciji za evangeliziranje narodâ i širenje vjere; a učestalije se naziv ʺglagoljicaʺ rabi tek u 19. stoljeću. Izveden je iz glagola ʺglagoljatiʺ, koji izvorno znači ʹgovoritiʹ te potom zadobiva i dodatno značenje: ʹobavljati bogoslužje na staroslavenskome ili crkvenoslavenskome jezikuʹ.
Sabor Republike Hrvatske odlučio je 15. veljače 2019. proglasiti nadnevak 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva, zato što je toga nadnevka 1483. tiskana prva glagoljska knjiga: ″Misal po zakonu rimskoga dvora″. Tiskara se nalazila, pouzdano se smatra, u ličkome mjestu Kosinju. S obzirom na to da je ″Misal″ tiskan prije 1500. godine, dok tiskarstvo još bijaše u povojima, ubraja se u inkunabule (lat. ″incunabula″ doslovno znači : ′povoji, pelene′).
Na isti nadnevak, 22. veljače, utemeljeno je prije točno tri desetljeća, godine 1993., Društvo prijatelja glagoljice. Bijaše to u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu. Prema zamisli profesora Vladimira Ćepulića, Društvo se iskazalo kao most između stručnjaka i znalaca s jedne strane i šire javnosti s druge, u namjeri promicanja glagoljice. Hrvatska glagoljična baština pripada među ʺvrhunske reprezentante hrvatske kultureʺ, kako često ističe profesor Darko Žubrinić, dugogodišnji i aktualni predsjednik Društva. Hrvatske glagoljaške knjige i rukopisi nalaze se u gotovo trideset zemalja svijeta, nerijetko u nacionalnim i sveučilišnim knjižnicama, državnim i privatnim zbirkama. Razumije se, najveće bogatstvo hrvatske glagoljične kulture nalazi se u Hrvatskoj.
Tijekom godina neprekinutoga rada, Društvo prijatelja glagoljice plodonosno je surađivalo s ustanovama poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Staroslavenskoga instituta, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva, Matice hrvatske, a od crkvenih institucija osobito treba spomenuti franjevce trećoredce glagoljaše i Nadbiskupijski pastoralni institut u Zagrebu.
U početnome razdoblju, još prije osnutka Društva prijatelja glagoljice, bila je osobito važna svesrdna pomoć trojice akademika: Eduarda Hercigonje, Stjepana Damjanovića i Milana Mihaljevića. Prvo predavanje na redovitoj mjesečnoj tribini Društva održao je akademik Josip Bratulić. Od godine 1995. mješoviti pjevački zbor ʺBašćinaʺ, koji djeluje u okrilju Društva, vodio je s velikim entuzijazmom dr. fra Izak Špralja.
U razdoblju između predsjednikovanja Vladimira Ćepulića i Darka Žubrinića, predsjednici društva, odnosno predsjednice, bile su Narcisa Potežica, Biserka Draganić i Kristina Repar.
Proslava 30. rođendana Društva prijatelja glagoljice održana je 23. veljače 2023. u dvorani ʺVijenacʺ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Tom su prigodom govorili Darko Žubrinić, Marica Čunčić, dugogodišnja ravnateljica Staroslavenskoga instituta, i Mirna Lipovac, tajnica Društva.
Želimo Društvu prijatelja glagoljice još mnogo godina i desetljeća u promicanju dragocjene hrvatske kulturne baštine.
