180. obljetnica Matice hrvatske
Marito Mihovil Letica - Zagreb
Velike obljetnice imamo u posve određenome pogledu smatrati ovjerovljenjima smisla u trajanju, potvrdama identiteta, točkama u vremenu koje bljesnu da bi osvijetlile prijeđeni put i tradiciju doživjele ne samo kao povijesno sjećanje nego ju postavile u službu sadašnjosti i perspektive budućnosti. Matica hrvatska – najstarija kulturna ustanova hrvatskoga naroda – obilježila je 180. rođendan. Davnoga nadnevka 10. veljače 1842. utemeljeno je književno i kulturno društvo pod imenom Matica ilirska na krilima ideja hrvatskoga narodnog preporoda, koji je smjerao buđenju i jačanju nacionalne samosvijesti te kulturnomu prosvjećivanju širih slojeva hrvatskoga naroda.
Zamisao o utemeljenju prvi je iznio Ljudevit Gaj godine 1829. Nakon trinaest godina osnovana je Matica ilirska, a za njezina prvoga predsjednika izabran je grof Janko Drašković. Matičina prva knjiga, objavljena 1844., bijaše ″Osman″ Ivana Gundulića gdje je nedostajeće XIV. i XV. pjevanje vješto i dostojno dopjevao Ivan Mažuranić, pjesnik i političar koji će 1858. postati predsjednikom Matice ilirske, a 1873. hrvatskim banom, u povijesti upamćen kao izvanredno uspješan vladar u službi naroda. Godine 1874., kada je za predsjednika Matice ilirske izabran Ivan Kukuljević Sakcinski, ova ustanova promijenila je ime u Matica hrvatska, pod kojim biva poznatom do danas.
Dospijevamo do pitanja: Što je Matica hrvatska narodu hrvatskomu? U potrazi za odgovorom bit će nam od pomoći etimologija, koju je Ciceron tumačio kao ono pri čemu se ″dokaz izvodi (izmamljuje) iz moći samog imena″. Naime, riječ ″matica″ može se odnositi na šuplji valjak s unutarnjim navojima koji zajedno s vijkom čini spoj, k tome na ženku pčele, ali i na središnju i najsnažniju struju u vodenome toku, a običava se dotična riječ odnositi i na matičnu kuću u smislu središnjice ili centrale, uz to i na središnju kulturnu ustanovu u slavenskih naroda, primjerice Matica hrvatska, Matica česká... Time nisu iscrpljena sva značenja riječi ″matica″ jer tu pridolazi i matična knjiga sa sustavno upisanim podatcima: matica rođenih, vjenčanih, umrlih...
Dakle, ″matica″ je višeznačan pojam, ali ta višeznačnost nije slučajna i nepovezana. Takve je neslučajne višeznačnosti Aristotel nazivao analogijama, hrvatski bismo rekli sličnoznačnostima. Jer iz navedenih značenja riječi ″matica″ razabiremo da je riječ o nečemu središnjem, glavnom, nečemu što nosi i usmjerava, brine se i čuva, spaja i čini čvrsto povezanim, nečemu od čega što potječe ili oko čega se okuplja. U prilog tomu govori podatak da je praslavenskomu pojmu ″matica″ u korijenu riječ ″mati″.
Uviđamo da etimologija riječi ″matica″ mnogo toga govori. Kao što mati skrbi o svojemu čedu, skrbila je u proteklih 180 godina Matica hrvatska o narodu hrvatskome, iskazujući se vjernom i vjerodostojnom čuvaricom njegova identiteta i zakriliteljicom pripadne mu kulture.
Početkom studenoga 2021. godine za novoga predsjednika Matice hrvatske izabran je Miro Gavran, hrvatski književnik međunarodnoga ugleda. U Maticu se upisuju novi članovi, najavljene su nove aktivnosti, formirana je radna skupina za izradu nacrta Zakona o hrvatskome jeziku. – Poželimo našoj Matici hrvatskoj još brojne velike obljetnice i plodonosan rad u nedoglednim perspektivama budućnosti.
