Predsjednički izboru u Čileu: Izabran Boric, podrijetlom iz Hrvatske, biskupi pozvali da bude na usluzi državi
Najmlađi izabrani kandidat s najviše glasova u rekordnom odazivu za Čile je Gabriel Boric koji će 11. ožujka, kada će službeno postati novi predsjednik zemlje, napuniti 36 godina. Suočen s porazom, prvi ga je pozdravio čelnik stranke "Frente social cristiano", njegov suparnik Jose Antonio Kast. "Ovom pobjedom - rekao je - smatramo zatvorenim poglavlje Pinochetove diktature".
Zatim ohrabrenje odlazećeg predsjednika Piñere: "Nadam se - rekao je - da će znati vladati mudro, razborito, snažno i umjereno". "Bit ću predsjednik svih Čileanaca", rekao je sam Boric u svom kratkom televizijskom nastupu uz odlazećeg čelnika.
Poruka biskupa
“U ime Biskupske konferencije Čilea, čestitamo Vam na današnjoj izbornoj pobjedi koja Vas vodi do preuzimanja Predsjedništva republike od ožujka sljedeće godine. Država Vam je izrazila povjerenje i povjerava Vam veliku misiju da kao prvi autoritet i prvi sluga upravljate sudbinom naše zemlje". Ovo je pozdravna riječ čileanskih biskupa novom predsjedniku republike Gabrielu Boricu. "Molimo Boga da Vam da mudrost i snagu, koje će Vam nesumnjivo trebati“, stoji u bilješci Biskupske konferencije koju potpisuju kardinal Celestino Aós Braco, biskup Santiaga i predsjednik Čileanske biskupske konferencije, te Sergio Pérez de Arce Arriagada, biskup Chillána i generalni tajnik: "Poslanje je uvijek veće od naših mogućnosti i kapaciteta, ali smo uvjereni da ćete, uz suradnju građana, rad različitih društvenih i političkih aktera, te duhovnu snagu koja dolazi iz vjere i iz najdubljih ljudskih uvjerenja, preuzeti svoju zadaću s velikodušnošću, zalaganjem i razboritošću“, zaključuju biskupi.
Okoliš i jednakost
Kandidat lijeve koalicije Apruebo Dignidad zatvara vrlo polariziran i neograničen izazov i briše dominantne političke snage u zemlji u posljednja tri desetljeća kako bi napravio mjesta za mlade ljude, manje dobrostojeće, srednju klasu i intelektualce. On, bivši studentski vođa koji je dobio podršku kao čovjek promjene, politički je nasljednik protestnog pokreta koji je izašao na ulice prije pandemije protiv ultraliberalne politike Piñere. Obećanja i izazovi za okretanje stranice su: povećati poreze za "super bogate" kako bi se proširile socijalne usluge, suzbile privilegije i nejednakosti, ojačala zaštita okoliša i uloga žena u društvu i vladi. Osim jačanja zaštite okoliša, važna su mu i prava domorodaca.
Borićeve riječi
Počinje, stoga, "sezona promjena koje moraju produbiti socijalnu pravdu i demokraciju ove zemlje", rekao je u svom govoru pristašama. Za budućnost Čilea, dodao je, "potrebno je da svi budu na strani puka", jer "uvjeren sam da će reforme koje ćemo provesti, kako bi bile uspješne, morati biti rezultat širokog konsenzusa među različitim političkim snagama". Čekaju nas teška vremena, nastavio je, "zbog pandemije, ali i zato što razlozi socijalnog bunta koji je izbio 2019. još uvijek postoje. Kako bismo ih riješili – uvjerava – napredovat ćemo malim, ali odlučnim koracima". U Predsjedništvo dolazim, nastavio je, "s uvjerenjem da je gospodarski rast u društvenoj nejednakosti pogreška", da je "pogrešno destabilizirati demokratske institucije kako bi se vladalo" i "za to sam, zajedno s ljudima, posvećen zaštiti demokracije". Prvi angažman novoizabranog predsjednika bit će radni ručak s odlazećim Piñerom, na početku procesa tranzicije koji će završiti njegovom inauguracijom u La Monedi 11. ožujka 2022. godine.
Tko je Gabriel Boric?
Gabriel Boric je rođen u Punta Arenasu 1986. godine. Otac mu je Luis Javier Boric, podrijetlom iz Hrvatske (otok Ugljan), koji je čitav životni vijek radio kao kemijski inženjer u tvrtki ENAP, a majka Maria Soledad Font, podrijetlom iz španjolske regije Katalonije, piše Guardian. Diplomirao je pravo na Sveučilištu Čile u Santiagu.
Prije deset godina Boric je bio dio generacije studentskih vođa koji su 2011. godine predvodili prosvjede protiv nejednakosti u obrazovnom sustavu. Danas se na te prosvjede gleda kao na prethodnike većih društvenih nemira koji su zahvatili zemlju u listopadu 2019. godine.
U profesionalnu politiku Boric je ušao 2013., kada je kao neovisni kandidat u južnoj regiji Magallanes osvojio zastupničko mjesto s najvećim brojem glasova. Isto se dogodilo i 2017. godine. Boric je bio jedan od zastupnika koji su 2019. godine potpisali međustranački sporazum o donošenju novog Ustava. "Ako je Čile kolijevka neoliberalizma, također će biti i njegov grob", kazao je.
Borba protiv nejednakosti
"Rezultat je na neki način iznenađujući, nitko uoči glasovanja nije očekivao više od deset bodova razlike između dva predsjednička kandidata". Izjavila je to u razgovoru za Vatican News Lucia Capuzzi, novinarka Avvenire-a, stručnjakinja za Latinsku Ameriku. "Neki su mu davali prednost, ali najviše - nastavlja - za par postotaka. U pobjedi je presudio centar, ono biračko tijelo koje u prvom krugu uglavnom nije izašlo na izbore". Ističući da je Borić "predsjednik s najviše glasova ikada", Capuzzi pozdravlja riječi biskupa koji "s pravom traže od njega hrabrost i razboritost u isto vrijeme".
No koji su izazovi za novog čileanskog čelnika države? "Glavni je onaj koji je doveo do uličnih prosvjeda 2019. godine, a to je nedvojbeno borba protiv nejednakosti. Pažnja, ne na siromaštvo, nego na nejednakosti", napominje novinarka. "U prvom planu je fenomen migracije, kao i briga o svemu stvorenome, s cijelom temom klimatskih promjena". U pozadini, ali u prvom planu, postavlja se pitanje novog čileanskog ustava. "Ovo je više nego središnji izazov za Borića, koji mora - zaključuje Capuzzi - nužno voditi dijalog sa svim stranama kako bi zemlji dao najbolji mogući Ustav".
(Vatican News – gc – ada – bj)
