Mjanmar: Lavina zatrpala rudnik žada, više od 170 žrtava
Michele Raviart, Ivica Hadaš - Vatikan
U Sjevernom je Mjanmaru 2. srpnja lavina zatrpala rudnik žada, ubivši više od 170 ljudi. Zbog nevremena hrpa otpada srušila se u jezero, stvarajući tako val blata i vode koji su zatrpali jedan od mnogih rudnika minerala u saveznoj državi Kachin. Deseci radnika zatrpani su lavinom, osobito nezakoniti kopači žada koji traže male ostatke zelenog kamena preostale u stijenama koje su već iskopali radnici velikih rudnika.
Nažalost, spašavanje se moralo prekinuti zbog velikih monsunskih kiša i strahuje se da će ukupan broj žrtava biti veći, jer još uvijek nedostaje mnogo ljudi, a neki su smješteni u bolnicu. Na tom su području proteklih godina zabilježene brojne nesreće. Tako je 2014. godine u odronu poginulo 100 ljudi, a prošle godine 50. Pozivi Vlade Aunga San Suua Kyia da se uredi industrijski sektor koji često radi bez ikakvog jamstva sigurnosti, slabo su koristili.
Te su nesreće vrlo česte u Mjanmaru, osobito u kišnom razdoblju, jer su mnogi rudnici žada, rubina, pa i zlata nezakoniti – rekla je za našu radijsku postaju Cecilia Brighi, tajnica Udruge Italija-Burma i istaknula – Cijeli rudarski sektor nalazi se na području oružanih sukoba, na sjeveru bivše Burme, a velik je dio tih rudnika još uvijek vlasništvo vojske ili bivših generala koji iskorištavaju te rudnike ne vodeći računa o mjerama sigurnosti za radnike i o zaštiti okoliša. Cijela su brda poravnata.
Više od 90% žada u svijetu, koji se uglavnom izvozi u Kinu, dolazi iz Mjanmara. Službeni podaci govore o izvozu od 750 milijuna dolara u 2017. godini, no po mišljenju stručnjaka radi se o puno većem poslovanju u milijardama; govori se o 31 milijardi dolara samo u 2014. godini, a to se poslovanje odvijalo na crnom tržištu. Ljudi koji žive na tim područjima žrtve su vrlo snažnog oružanog sukoba i svi su siromašni unatoč činjenici da izvoz žada donosi velike prihode – rekla je Brighi i napomenula – Srednja cijena najkvalitetnijeg žada je 13.000 dolara po kilogramu.
Dok su parlamentarni izbori u toj zemlji zakazani za studeni i dok se nastavlja proces demokratske tranzicije koji je započeo nakon pedeset godina vojne diktature, istovremeno se nastavljaju i oružani sukobi. Dvadeset humanitarnih organizacija koje djeluju na tom području osudile su uvjete u kojima živi stanovništvo država Rakhine i Chin, koje su poprište sukoba između vojske i mjesnih narodnih policija.
Situacija u Rakhini ne odnosi se samo na strašni bijeg naroda Rohingye, već danas uključuje većinsko budističko stanovništvo – rekla je Brighi i primijetila – Deseci su sela evakuirana zbog zapaljenih kuća. Vojska je prije godinu dana prekinula internetsku vezu. Budući da Mjanmar službeno ima oko 300 oboljelih od koronavirusa, nedostatak pristupa internetu na tim područjima vjerojatno će izazvati zdravstvene posljedice. Pametni se telefoni u zemlji mnogo koriste za komunikaciju, a postoji ozbiljan problem s informacijama osobito u ovoj situaciji pandemije. Dolaskom bolesti Covid-19 u Rakhine, nisu došle i informacije o sprečavanju. Ljudi ništa ne znaju – zaključila je Cecilia Brighi.
