Europska unija protiv trgovine oružjem na Mediteranu
Fausta Speranza, Ivica Hadaš - Vatikan
U libijskim su vodama trenutačno angažirana dva francuska broda i dva patrolna zrakoplova, jedan luksemburški i jedan poljski, dok se prošlih dana Malta povukla, a Italija koja drži svoje zapovjedništvo i glavni stožer, trebala bi dovršiti Dekret o misijama. Ujedinjeni narodi odredili su embargo koji traje od 2011. godine i sprečava dolazak oružja Vladi nacionalnog saveza u Tripoliju na čelu s premijerom Fayezom al-Sarrajom i jedinicama generala Khalifa Haftara.
Da bi provela embargo koji se do sada kršio, Europska unija je u veljači pokrenula misiju Irini, dok je obustavila onu nazvanu Sophia koja je imala za cilj borbu protiv trgovine ljudima u Sredozemnom moru. Zapovjedništvo operacije Irini, što na grčkom znači mir, povjereno je admiralu Fabiju Agostiniju, a trebao bi raspolagati s 500 ljudi. Italija bi trebala osigurati brod te druga potrebna sredstva i uređaje.
Visoki predstavnik za europsku vanjsku i obrambenu politiku u Bruxellesu, Josep Borrell, pokušava odvratiti Maltu od povlačenja, obećavajući financijsku pomoć kako bi se mogli suočiti s novim valovima migranata kojih je trenutno vrlo malo zbog virusa i rata u Libiji. Malteška Vlada odlučila je ne sudjelovati u misiji Irini, pozivajući se na nedostatak financija. Malteške se vlasti, kako pišu mediji, boje da s pokretanjem te nove misije u skoroj budućnosti, u slučaju nastavka migracijskih tokova, libijska obalna straža neće pomagati Maltežanima da zaustave odlaske, te da će sav teret kontrole migracija prebaciti na njih.
Libijska vlada koju vodi Fayez al-Sarraj, smatra da će Irini, kao pomorska misija, na kraju samo zaustaviti opskrbu koja iz Turske dolazi putem mora, a ne i onu koja generalu Haftaru dolazi kopnenim putem iz Egipta i zračnim putem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Što se tiče tih posljednjih, postojala bi jedino mogućnost pokazati prstom na njihovo kršenje embarga, te bi se sramotno djelovanje Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata moglo samo imenovati i pokazati pred Kaznenim odborom Ujedinjenih naroda kojem će uskoro predsjedati Njemačka. O kritičnim pitanjima i mogućnostima misije Irini, o nacionalnim interesima koji su do sada sprečavali zajedničko europsko djelovanje, o potrebi paralelnog međulibijskog dijaloga koji bi uključivao i mnoge političke i društvene čimbenike te sjeverno-afričke zemlje, vode se mnogi razgovori i pregovori.
General Khalifa Haftar, 17. svibnja je izgubio zračnu bazu al-Watiya koju su osvojile snage premijera Fayeza al-Sarraja koji je tu akciju opisao kao sve bližu pobjedu. Generalu Haftaru ta je baza, 130 kilometara jugozapadno od glavnoga grada, bila strateška, jer još od travnja uzaludno pokušava zauzeti Tripoli. Nedavno su najmanje dvije osobe poginule i šest ih je ranjeno u napadu na Tripoli u kojem je pogođen i jedan izbjeglički centar. Kako izvještavaju Vladine snage, napad je uslijedio nakon što su zračne snage premijera Fayeza uništile rusku protuavionsku letjelicu koja je nedavno isporučena vojnoj bazi al-Watiya.
Oko 400.000 Libijaca raseljeno je od početka sukoba koji je počeo prije 9 godina, a 50% od njih napustili su svoje domove počevši od prošle godine, kada je počeo napad na Tripoli. Prije nego što je koronavirus situaciju učinio još složenijom, u ožujku su međunarodne humanitarne organizacije izvijestile o 851 ograničenju kretanja njihovog osoblja i pomoći unutar i prema Libiji. Predstavnici najvećih međunarodnih humanitarnih organizacija u zajedničkom su priopćenju zatražili prekid sukoba u Libiji i zaštitu civila. Unatoč opetovanim apelima za prekid vatre, pa i od strane generalnog tajnika Ujedinjenih naroda, neprijateljstva se neprestano nastavljaju, sprečavajući pristup i isporuku osnovne humanitarne pomoći – piše u priopćenju.
