Sukob u Libiji se nastavlja usred naftne krize i pandemije
Michele Raviart; Mate Žaja – Vatikan
U Libiji i dalje traju sukobi između Vlade premijera Fayeza al-Sarraja, sa sjedištem u Tripoliju, i paravojnih snaga povezanih s generalom Khalifom Haftarom koje trenutno kontroliraju većinu libijskoga teritorija. U posljednjem napadu na Tripoli, koji je izvela Libijska nacionalna vojska, odnosno snage generala Haftara, pet je osoba poginulo, dok ih je 28 ranjeno. Misija Ujedinjenih naroda u toj sjevernoafričkoj zemlji u nekoliko je navrata osudila napade na libijsku prijestolnicu.
U posljednja je dva tjedna došlo do jasne prekretnice za jednu od dvije strane, barem u nekim dijelovima zemlje – istaknuo je u razgovoru za našu radijsku postaju Arturo Varvelli, ravnatelj rimskog ureda organizacije „Europsko vijeće za vanjske odnose“ (ECFR), te objasnio da je libijska vojska, vjerna Vladi u Tripoliju, uspjela vratiti kontrolu nad nekim gradovima na obali. Kako je primijetio Varvelli, dovodi se u pitanje mirovni proces koji je započeo u siječnju u Berlinu, a sada je obustavljen zbog eskalacije sukoba, ali i zbog pandemije.
Mislim da je međunarodna zajednica trenutno zaokupljena drugim stvarima – rekao je Varvelli te objasnio da je osobito političkim čelnicima u Europi pažnja trenutno više usmjerena na krizu uzrokovanu pandemijom. Osim toga, istaknuo je da će za razvoj situacije u Libiji biti odlučujući potezi zemalja Perzijskoga zaljeva koje podupiru Haftara, a koje bi se mogle naći pod utjecajem pada cijene nafte. Naftna kriza ima značajne posljedice i na libijsko gospodarstvo, koje – kako je kazao Varvelli – 95% svojih prihoda temelji na izvozu nafte i naftnih derivata.
Prema službenim podacima, u Libiji zasad ima 60 zaraženih koronavirusom, dok su dvije osobe preminule. Misija Ujedinjenih naroda izrazila je bojazan od daljnjega širenja zaraze te zatražila da se u toj zemlji tijekom mjeseca Ramazana uspostavi humanitarno primirje kako bi se vlasti mogle suočiti s tom prijetnjom. Libijski je zdravstveni sustav izrazito loš i propada – primijetio je Varvelli – a brojne probleme povezane s nedostatkom higijene dodatno pogoršava učestala nestašica vode uzrokovana, među ostalim, i namjernim prekidom njenog dotoka tijekom rata.
Ravnatelj rimskog ureda organizacije „Europsko vijeće za vanjske odnose“ također je istaknuo da je Međunarodna organizacija za migracije izrazila veliku zabrinutost zbog sudbine stotina migranata koje je libijska obalna straža od početka ove godine vratila u tu zemlju i o kojima nema vijesti. Procjenjuje se da je najmanje 1500 osoba zatvoreno u jedanaest pritvornih centara kojima je cilj borba protiv imigracije. Posljednjih je dana najmanje 800 ljudi napustilo Libiju kako bi došli u Europu – kazao je Arturo Varvelli i zaključio da je teško predvidjeti utjecaj pandemije na buduće migracijske tokove, ali da će se eventualna globalna ekonomska kriza u velikoj mjeri odraziti i na zemlje sjeverne i središnje Afrike, što će utjecati i na uzroke migracije afričkoga stanovništva.
