Danas se obilježava prvi Međunarodni dan progonjenih zbog vjere
Amedeo Lomonaco; Ariana Anić - Vatikan
U ovaj dan potvrđujemo svoju čvrstu potporu žrtvama nasilja utemeljenoga na religiji ili osobnim uvjerenjima. Tu potporu očitujemo čineći sve moguće kako bismo suzbili takve napade, i tražeći da se odgovorni za njih kazne – istaknuo je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres, podsjećajući na važnost te inicijative.
Organizacija ujedinjenih naroda odlučila je ustanoviti taj dan rezolucijom izglasanom 28. svibnja ove godine. U tom dokumentu Ujedinjeni narodi napominju da terorizam i nasilni ekstremizam u bilo kojem obliku i očitovanju, ne mogu i ne smiju biti povezani ni s kojom religijom, nacionalnošću, civilizacijom ili etničkom skupinom.
Visoka povjerenica Europske unije za vanjske poslove i politiku sigurnosti, Federica Mogherini, istaknula je kako vjernici bilo koje vjere, kao i oni koji ne vjeruju, na brojnim krajevima svijeta i dalje trpe nasilje i progone. Ako neko društvo dopušta progon neke manjine, na taj način postavlja temelje za progon bilo koje zajednice. Progon kao odgovor na religijska uvjerenja ili pripadnost, ili pak na njihovo nepostojanje, kršenje je međunarodnoga prava i zahtijeva zajedničko zauzimanje u njegovu suzbijanju – dodala je Federica Mogherini.
I papa Franjo je tijekom svojega papinstva više puta zatražio da se prestanu rabiti religije kako bi se poticalo nasilje. Tražimo od svih da prestanu instrumentalizirati religije kako bi poticali mržnju, nasilje, ekstremizam i slijepi fanatizam, te da prestanu rabiti Božje ime kako bi opravdali ubojstvā, izgone, terorizam i opresiju – riječi su iz Dokumenta o ljudskom bratstvu koji su potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayeb.
Međunarodni dan žrtava nasilja povezanoga s njihovom religijom ili vjerovanjem, znak je pozornosti i osjetljivosti – kazao je u razgovoru za Vatican News ravnatelj talijanskoga ogranka zaklade Pomoć Crkvi u nevolji Alessandro Monteduro, te istaknuo da je vjerska sloboda majka svih slobodā.
Kroz godine, a posebno posljednjih godina, vjersku se slobodu pomalo shvaćalo kao slobodu niže razine – primijetio je. Druge vrste sloboda odnosile su se na politiku, institucije, na nadnacionalne udruge; mislim i na slobode povezane s rasom, sa seksualnošću… Zbog toga činjenica da se i vjersku slobodu danas stavlja na višu razinu, pozitivna je činjenica. Vjerojatno to znači da se postiže veća svijest, iako putem dramatičnih podataka. Tema vjerske slobode prevažna je, stoga ju valja procjenjivati na pravi način.
Što se tiče statistike, Monteduro je napomenuo da 20% zemalja u svijetu ne poštuje vjersku slobodu, a 60% ukupnoga svjetskog stanovništva, odnosno četiri milijarde ljudi, živi u zemljama u kojima vjerska sloboda nije potpuno zajamčena. Nepoštovanje slobode vjere znači nepoštovanje mnogo šire slobode; kroz vjersku slobodu dolazimo, naime, do poštovanja slobode savjesti i misli. Članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima napominje da te tri slobode idu zajedno i da ih uvijek treba štititi – istaknuo je Monteduro.
